Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Ekološke posljedice kaveznog uzgoja tuna u srednjem Jadranu (CROSBI ID 491765)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Kušpilić, Grozdan ; Matijević, Slavica ; Antolić, Boris Ekološke posljedice kaveznog uzgoja tuna u srednjem Jadranu // I. Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo / Natalija, Koprivanac (ur.). Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i Hrvatski inženjerski savez, 2002. str. 109-x

Podaci o odgovornosti

Kušpilić, Grozdan ; Matijević, Slavica ; Antolić, Boris

hrvatski

Ekološke posljedice kaveznog uzgoja tuna u srednjem Jadranu

Najveći dio priobalnog mora srednjeg Jadrana prema TRIX-indeksu spada u oligotrofnu kategoriju. Glavna obilježja ovog stanja su niske koncentracije hranjivih soli i dobra prozračenost vodenog stupca, oksičan površinski sloj sedimenta, te velika biološka raznolikost bentoskih biljnih i životinskih organizama. Promjena oligotrofnog stanja mora u eutrofno je dosada uglavnom bila povezana s neriješenim kanalizacijskim sustavima većih gradova (Kaštelanski i Šibenski zaljev), međutim intenzivan razvoj kaveznog uzgoja tuna u kanalskim područjima srednjeg Jadrana predstavlja svojevrsnu prijetnju ekološkoj ravnoteži u ovom dijelu Jadrana. Kako je ova djelatnost vezana uz kontinuirani i veliki unos partikularne organske tvari u more (srdela i haringa kao hrana za tune), tijekom 2001. godine provedena su ispitivanja nekoliko uzgajališta u zadarskoj i splitsko-dalmatinskoj županiji. Rezultati su pokazali degradaciju bentoskih zajednica kod svih uzgajališta, dok je utjecaj na fizikalno-kemijske parametre u vodenom stupcu i sedimentu bio različit. Kod pojedinih uzgajališta nisu ustanovljeni znatni poremećaji ovih parametara, međutim kod nekoliko nestručno vođenih uzgajališta zabilježeno je niz negativnih promjena u vodenom stupcu (porast koncentracija organskog dušika i smanjenje zasićenja kisika) i sedimentu (smanjenje redoks-potencijala, nastanak sumporovodika, akumulacija anorganskog fosfora). Daljnjim programom istraživanja predviđeno je praćenje utjecaja uzgajališta na okoliš, sa naglaskom na utvrđivanju vremena potrebnog za uspostavljanje prvobitnog stanja sedimenta izloženih područja.

ekološki utjecaj; uzgoj tuna; Jadransko more

nije evidentirano

engleski

Ecological impact of tuna farming in the middle Adriatic

nije evidentirano

ecology impact; tuna farming; Adriatic sea

nije evidentirano

Podaci o prilogu

109-x.

2002.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

I. Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo

Natalija, Koprivanac

Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i Hrvatski inženjerski savez

Podaci o skupu

I. Hrvatska konferencija ekoinženjerstvo 2002

poster

22.10.2002-24.10.2002

NP Plitvička jezera, Hrvatska

Povezanost rada

Geologija, Biologija