hrvatski

Dolina Gomance u doba pleistocena

Okružena tisućumetarskim vrhovima (Kafalin 1083m, Črni vrh 1121m, Petehovec 1241m, Brešće 1299m) i otvorena prema Istri na jugozapadu, dolina Gomance na nadmorskoj visini od 900m danas je zelena dolina prekrivena travnjacima i šumarcima bez stalnog vodotoka. Njezin veći dio je zaravnjen dok se prema Smrekovcu (1363m) na sjeveroistoku lagano uzdiže i nastavlja u obliku široke i plitke U-doline (slika 1). Prema jugozapadu se naglo širi i završava na strukturno uvjetovanoj reljefnoj stepenici iznad rječice Vela voda. U središnjem dijelu doline Gomance nalazi se velika šljunčara čijim je proširivanjem omogućeno bolje upoznavanje pleistocenskih naslaga koje ispunjavaju dolinu. Na vrhu šljunčanih naslaga nalazi se tanki sloj (5 do 10 cm) hladnodobnog crnog tla tipa černozema koje je mjestimično erodirano, a na njemu smeđe pjeskovito-glinovito tlo na kojemu leži današnji travnati pokrov. Da i glaciofluvijalni šljunci i pijesci Gomanca pripadaju razdoblju Würmske oledbe dokazuje nam i nalaz fosilne kosti pragoveda koja je nađena u šljunčari na visini od 12 m, odnosno 4 m ispod današnje travnate površine. Radiometrijsko datiranje pronađene kosti (17.100 &plusmn ; ; 400 god) potvrdilo je starost istraživanih naslaga - mlađi Würm (Würm 3) i omogućilo je određivanje stratigrafskog raspona plićeg dijela sedimenta koji ispunjavaju dolinu Gomanca te brzine taloženja od 0, 5m/1000god. Fosilna kost (scapula dext.) pripada pragovedu - izumrloj vrsti Bos primigenius. Obilježja sedimenata ukazuju na taloženje iz prepletenih tokova koji su prenosili veliku količinu šljunka. Takvi tokovi česti su ispred ledenjaka koji se tope oslobađajuči ogromnu količinu vode duž cijelog svojeg čela, pa ne nastaje jedna relativno duboka rijeka nego plitka i vrlo široka, s brojnim sprudovima i rukavcima.

pleistocen; sedimenti; fosili; radiometrijsko datiranje

nije evidentirano