hrvatski

Stratigrafija gornjotrijaskih naslaga Žumberka

Na području Žumberka izvršena su detaljna snimanja geoloških stupova kroz naslage gornjeg trijasa. Ove naslage su predstavljene uglavnom ranodijagenetskim dolomitima, mjestimično rekristaliziranima u kristalaste "šećeraste" dolomite. Na osnovu sedimentološke i mikrofacijesne analize ovih naslaga, identificirane su tri formacije i tri člana. U donjem dijelu izdvojena je formacija Slapnica karničke starosti, predstavljena više ili manje pravilnom cikličkom izmjenom dolomikrita, fenestralnih dolomikrita i dolomitnih stromatolita, taloženih u peritajdalnom okolišu. Slojne plohe su jasno izražene. U donjem dijelu ove formacije izdvojen je član Vranjak karakteriziran tankim proslojcima žućkastog šejla, koji ukazuju na donos klastita s kopna, kao odraz rabeljskih događaja. U gornjem dijelu izdvojen je član Drenovac karakteriziran visokim udijelom organskom tvari (kerogena), proslojcima kerogenskog šejla i laminita, te s pojavama ugljena. Okoliš taloženja su anoksične zatvorene lagune. Slijede masivne naslage formacije Glavni dolomit starosti norik-donji ret, koje karakterizira vi{;e ili manje nepravilna vertikalna i bočna izmjena dolomikrita, fenestralnih dolomikrita i tamnih finolaminiranih dolomitnih stromatolita. Unutar stromatolita su vrlo česte su tanke mikritne cjevčice koje predstavljaju skelete cijanobakterija, pa ove stromatolite možemo označiti kao skeletne stromatolite, za razliku od onih u podinskoj i krovinskoj formaciji, koji su aglutiniranog tipa. Cijanobakterije su imale važnu ulogu, ne samo u hvatanju i vezivanju sedimentnih čestica, već i u precipitaciji mikrita u subtajdalnom području. Naslage Glavnog dolomita taložene su na epikontinentalnoj platformi u peritajdalnom okolišu plimnih otoka i rukavaca. U vrhu ove formacije izdvojene su intraformacijske matrikspotporne dolomitne breče kao član Kalje (ranije član Gmajna), interpretirane kao tempestiti ili kao seizmiti. Formaciju Posinak retske starosti karakteriziraju dobro uslojeni dolomikriti, mjestimi~no s horizontalnom stromatolitnom laminacijom, i, podređeno, fenestralni dolomikriti. Javljaju se i dolomitični vapnenci i vapnenci. Okoliš taloženja je peritajdal, uz izvjesno produbljavanje u odnosu na podinske formacije. Granica prema lijasu je konformna. Naslage gornjeg trijasa debljine su oko 1570 m, od toga formacija Slapnica debljine 340 m, Glavni dolomit debljine 960 m i Posinak debljine 270 m. Kod dijageneze istraživanih dolomita uo~avaju se elementi i marinskog i meteorskog i vadoznog okoliša. Svi dolomiti su ranodijagenetski, o čemu svjedoče potpuno očuvane sedimentne strukture. Proces ranodijagenetske dolomitizacije zbivao se u semiaridnim klimatskim uvjetima i taložnim uvjetima peritajdala. Kristalasti dolomiti nastali su rekristalizacijom ranodijagenetskih dolomita, a ne kasnodijagenetskom dolomitizacijom vapnenaca. U nekoliko fosilifernih proslojaka nađena je relativno bogata fosilna zajednica, koja je omogučila izdvajanje slijedećih lokalnih biostratigrafskih zona (sl. 32): rasponska zona Clypeina besici (karnik), intervalna zona Aulotortus sinuosus (norik) i rasponska zona Triasina hantkeni (ret). Detaljnije su opisane dazikladalne alge Clypeina besici PANTI], Griphoporella curvata (GÜMBEL) PIA, Physoporella jomdaensis FLÜGEL & MU i Aciculella sp. Iz vršnog dijela formacije Glavni dolomit unutar rasponske zone Triasina hantkeni opisana je i nova vapnenačka alga iz familije Gymnocodiaceae Asterocalculus heraki n. gen., n. sp. generalno cilindričnog talusa kojem specifičan izgled uvjetuju međusobno podjednako razmaknuti nivoi cjevastih izraslina, nalik pršljenima kod dazikladalnih algi. Pretpostavlja se da su cjevaste izrasline uz konceptakule drugi tip u funkciji reproduktivnih struktura ili imaju neku nepoznatu fiziološku funkciju.

Hrvatska; Žumberak; gornji trijas; litostratigrafija; sedimentologija; biostratigrafija; dazikladalne alge

nije evidentirano