hrvatski

Ofiolitne stijene u slivu potoka Bistre na sjevernim padinama Medvednice

Ofiolitni kompleks istra`ivanog podru~ja Medvednice ne razlikuje se po svojim osnovnim geolo{; ; ko-petrolo{; ; kim karakteristikama od ofiolitnog kompleksa Dinarida, a zajedno s okolnim tektoniziranim ofiolitnim melan`em, pripada Vardarskoj zoni sensu lato. On je alohton, a u dana{; ; nji polo`aj je doveden du` transkurentnih rasjeda unutar Zagreb-Zemplen rasjednog sustava. Ofiolitne stijene Medvednice mogu se smatrati najsjeverozapadnijim dijelom dinaridskih ofiolita, tj. nastavkom banijskih ofiolita, ali i jugozapadnim dijelom ofiolitnog kompleksa koji se nastavlja dalje kroz Zagorsko-srednjetransdanubijsku zonu u Mad`arsku. Izdvojeni su: ofiolitni melan` ; jedinica O{; ; trc ; senonsko-paleogenska formacija. Ofiolitni melan` ima kaoti~an sklop. Njegova osnovna karakteristika je da se u pervazivno deformiranom {; ; ejlno-siltnom matriksu nalaze centimetarski do kilometarski fragmenti raznovrsnih stijena. Prete`no su to grauvake, zatim ofioliti (peridotiti, gabri, dijabazi, bazalti), tufovi, ro`njaci i stratigrafski razli~iti egzoti~ni vapnenci. Jedinica O{; ; trc se jasno razlikuje od ofiolitnog melan`a ("sloj na sloj" tvorevina) i nema magmatogeni karakter. Ofiolitne stijene su podre|eno predstavljene dubljim dijelovima neporeme}; ; ene ofiolitne sekvencije, i to heteroadkumulatnim serpentiniziranim peridotitima, te mafitnim intruzivima. Efuzivne stijene Medvednice nastale su vi{; ; estrukim efuzijama ili plitkim intruzijama. Ishodi{; ; na magma je bila subalkalijska, niskokalijska, prete`no olivinsko-toleitnog kemizma, koja se zbog frakcionacije postupno pribli`avala kemizmu karakteristi~nom za toleitne, dijelom i Ca-alkalijske magme. Stoga efuzivne ofiolitne stijene odgovaraju toleitnim visokotitanskim bazaltima recentnih srednjooceanskih hrptova (MORB) normalnih profila oceanske kore, s malim afinitetom prema Ca-alkalijskim bazaltima, mo`da nastalim u strukturama oto~nih lukova, odnosno subdukcijskim zonama. To mo`e indicirati postojanje i zalu~nog bazena (BARB) kao sekundarnog akrecijskog centra, ali jednozna~an zaklju~ak za sada nije mogu}; ; e donijeti. Magmatske stijene znatno su postmagmatski hidrotermalno izmijenjene, naro~ito albitizirane (spilitizirane) u uvjetima vrlo niskog do niskog stupnja metamorfoze (prehnit-pumpeliit-zeolitni facijes) uz sa~uvanost njihovog primarnog magmatskog sklopa. Ofiolitni kompleks Medvednice treba vezati za mezozojsku evoluciju dinaridskog dijela Tetisa, odnosno za otvaranje oceanskog(?) prostora Dinaridsko-helenidskog Tetisa. Mo`e se pretpostaviti da se na istra`ivanom podru~ju generiranje ofiolita i ofiolitnog melan`a odigravalo u dugom razdoblju od gornjeg trijasa do gornje krede-paleogena. Njihovo smje{; ; tavanje (obdukcija) odvijala se u dvije faze: prva - prati gornjojursku-donjokrednu subdukcijsku fazu, a druga - prati paleogensku koliziju (pirinejska faza), kada se formira tektonizirani ofiolitni melan` i kona~no dolazi do izdizanja Dinarida, a time i Medvednice.

Hrvatska; petrologija; ofioliti; ofiolitni melan`; subdukcija; Vardarska zona

nije evidentirano