nije evidentirano

Zemljopisno-povijesna obilježja Dugog otoka

Dugi otok je površinom sedmii, a brojem stanovnika četrnaesti otok hrvatskog Jadrana. Površina mu je 144,44 četv. km, a s pripadajućim otočićima 118,90 četv. km. Najveća dužina je 44,55 km, a širina 4,55 km, dok je najuži u srednjem dijelu(širina 1,23 km). Najviši vrh je Vela straža (337 m). Prevladava krški karbonatni reljef s brojnim krškim oblicima (pećine, jame, ponori, klifovi, kamenjare, polja u kršu, suhodolinei dr.). U geološkom sastavu prevladavaju kredne karbonatne naslage. Klima je prava sredozemna, a klimazonalna vegetacija zastupljena je sastojinama degradiranih šuma crnike (makije, garizi, kamenjare). Na otoku, koji pripada zadarskom otočju, deset je naselja s jedanaest mjesnih odbora u devet katastarskih općina. Neposredno mu gravitiraju i susjedni mali otoci Rava i Zverinac. Godine 1991. imali su 3052 stanovnika. Cesta Sali-Veli Rat s odvojcima je glavna prometna okosnica otoka. Brodske i trajektne pruge postoje sa Zadrom. Trajektna pristaništa su u Zaglavu i Brbinju. Otok ima značajnu poljoprivrednu osnovu u maslinarstvu, razvijeno ribarstvo (Sali), neiskorištene mogućnosti razvoja marikulture, industriju prerade ribe (Sali), nekoliko uljara (Sali, Žman i dr.) i turističke kapacitete (Božava, Sali, Luka). Park prirode "Telašćica" značajan je objekt zaštite brojnih prirodnih fenomena (klifovi, biljni i životinjski svijet kopna i podmorja, slano jezero i dr.). Od 1984. godine otok ima prostorni plan koji ukazuje na mogućnosti rješavanja povezanosti, razvoja, vodoopskrbe, elektroopskrbe, društvene nadgradnje, zaštite te zaustavljanja depopulacije. Suvremeno povezivanje svih naselja i noviji procesi uvjetovali sustvaranje nove dugootočke općine.

Dugi otok; insularnost; geografija otoka

nije evidentirano