hrvatski

Značenje strukturnog modela u razradi zahvata i zaštite podzemnih voda izvorišnog područja Omble kraj Dubrovnika

U provedenim proučavanjima je obuhvaćen prostor slijeva izvorišta Ombla koji zauzima dio Dinarika u zaleđu Dubrovačkog primorja. U geološkom smislu izdvaja se zbog znatne okršenosti, razgranatosti podzemne hidrografske mreže i koncentriranog dotoka vode iz zaleđa do izvorišta, reversno-navlačnih pripovršinskih strukturnih odnosa karbonatnih i klastičnih flišnih naslaga, te izražene recentno tektonske aktivnosti. Zbog tih odlika uočena je mogućnost kontroliranog korištenja vode slijeva izgradnjom podzemne brane u zoni izvorišta Ombla. Tijekom dosadašnjih radova zapažena je razlomljenost naslaga, uvjetovana tektonskim pokretima, koja je bila ključna kod formiranja smjerova dotoka podzemne vode do Omble. Potonje je predstavljalo poticaj za definiranje odlika recentnog strukturnog sklopa i s njim povezanog položaja i cirkulacije podzemne vode do izvorišta, zbog stvaranja uspora i povečanja njenog potencijala, a zatim i njenog vodozahvata i zaštite. Na području razmatranja, unutar regionalne strukturne jedinice Dinarik, izdvojena je strukturna jedinica Hutovo-Slano-Brgat s istaknutom zonom rasjeda Hum-Ombla. Strukturno tektonski podaci pokazali su da se strukture zapadno i istočno od zone rasjeda Hum-Ombla pomiću u različitim smjerovima, ali se različito pomiću i u vertikalnom smislu što je važno za objašnjenje hidrogeološkog sustava zaleđa Omble. Zbog vertikalnog pomicanja izdignut je čitav drenažni sustav s jugoistočne strane zone rasjeda. To je razlog što izvori Slavjan i Zavrelje izviru na višim kotama. Takva tektonska kinematika omogućava stalno širenje zone, kontrakciju prostora i usjedanje pojedinih segmenata uglavnom duž snopova rasjeda suprotnog (antitetik) nagiba koji čine dvostruku ekstenzijsku strukturu. Povoljna orijentacija prema stresu omogućava lijevi tektonki pomak. Svi hidrogeološki i hidrološki pokazatelji potvrdili su da se u zonu rasjeda Hum-Ombla slijevaju vode iz zaleđa i dalje temeljnim drenažnim tokom kroz privilegirane podzemne kanale koncentrirano otječu prema izvorištu. Prigodom odredbe lokacije vodozahvata na ravnjaku iza čela navlake Dinarika vodilo se računa da vodocrpilište bude unutar glavnog drenažnog prostora čitavog slijeva, uzvodno od odlagališta otpadnih tvari grada Dubrovnika i uzvodno od dolomitne zone koja kod malih voda stvara uspor i ne dozvoljava da se razina podzemne vode spusti ispod 70 m.n.m. Komparacijom svih relevantnih čimbenika, područje uzvodno od piezometra O-6 u okolici sela Orah nudi se kao najpogodnije glede alternativne lokacije vodocrpilišta iza čela navlake Dinarika. Osim problema odredbe smjerova dotoka vode iz zaleđa do izvorišta, potrebno je te iste vode i štititi od onečišćenja. Proučavanjem hidrogeoloških, hidroloških i hidrauličkih odnosa i nakon polučenih brojnih spoznaja o slijevu Omble načinjen je preliminarni prikaz na koji bi način pitke vode izvorišta trebalo štititi od onečišćenja.

Strukturni sklop; hidrogeološki odnosi; podzemna hidroelektrana; Ombla; Dubrovnik

nije evidentirano