hrvatski

Geodinamički razvoj naslaga srednje krede zapadne Hrvatske

Na cijelom području istraživanja u zapadnoj Hrvatskoj (zapadna Istra, Ćićarija, Cres i jugozapadni dio Krka) granica između različitih nivoa donjeg apta (pretežno masivni žućkasti mikritni vapnenci s Palorbitolina lenticularis i Bacinella irregularis) i nivoa gornji apt-donji alb (izmjena vapnenaca i uslojenih breča s algom Salpingoporella dinarica i brojnim raznovrsnim foraminiferama kao što su npr. kuneoline, nezazate, numolokuline, earlandije i miliolide) predstavlja regionalno poznatu aptsku emerziju (ERA). Hijatus povezan s aptskom emerzijom na području istraživanja procijenjen je na približno 3 milijuna godina. Glavni utjecaj na nastanak aptske emerzije imali su globalni čimbenici (globalne promjene razine mora, superplum). Sinsedimentacijska tektonika tijekom srednje krede uglavnom je vezana uz strike-slip rasjede pružanja sjeverozapad-jugoistok i sjever sjeverozapad - jug jugoistok i uz njih povezane pretežno normalne rasjede kurviplanarnih ploha. Tijekom srednje krede započinje segmentiranje prvobitno jedinstvenog područja na manje cijeline. Diferencijacija taložnih okoliša u srednjoj kredi vidljiva je sve do povećanja razine mora na prijelazu cenoman-turon, što dovodi do pojave facijesa s pelagičkim obilježjima. U Istri i na Ćićariji iznad ovih naslaga nalaze se i mlađe naslage gornje krede, a na Cresu i jugozapadnom dijelu Krka ove naslage su podina emerzijske granice prema naslagama paleogena.

srednja kreda; geodinamika; tektonika; karbonatna platforma; zapadna Hrvatska (zapadna Istra; Ćićarija; Cres; Krk)

nije evidentirano