hrvatski

Dolomitizacija o dolomiti unutar platformnih karbonata krškog područja Dinarida

Unutar platformnih karbonatnih naslaga krškoga područja Dinarida značajno rasprostranjenje, ulogu i značenje imaju procesi kasnodijagenetske dolomitizacije i kasnodijagenetski dolomiti, dok su rasprostranjenje i ukupni udio ranodijagenetskih dolomita bitno manji. Međutim, uloga ranodijagenetske dolomitizacije i ranodijagenetskih dolomita je izuzetno važna radi shvaćanja i tumačenja kompleksnih sedimentoloških, paleogeografskih i paleoklimatoloških platformnih uvjeta tijekom mlađega perma, srednjega i mlađega trijasa, lijasa i krede, odnosno razdoblja u kojima se unutar platformnih karbonata u dinarskom krškom području pojavljuju ranodijagenetski dolomiti. Dolomitizacija i dolomiti unutar platformnih karbonata dinarskoga krškoga područja ima, osim u petrološko-sedimentološkom pogledu, i vrlo važnu ulogu pri stratigrafskim, paleontološkim, biostratigrafskim, strukturno-tektonskim, hidrogeološkim i inženjerskogeološkim istraživanjima. Najvažniji problemi se, ipak, pojavljuju pri određivanju njihove stratigrafske pripadnosti, a s tim u svezi - zbog razlika u shvaćanju njihovoga podrijetla, načina i vremena postanka - obično postoje i razlike u objašnjenju njihovoga strukturno-tektonskoga položaja. Da bi se to izbjeglo neophodno je točno odrediti njihov genetski tip, u prvome redu jesu li to ranodijagenetski (sinsedimentacijski) ili kasnodijagenetski (postsedimentacijski ili sekundarni) dolomiti, te u ovom drugom slučaju ustanoviti jesu li se procesi kasnodijagenetske dolomitizacije zbivali prije ili poslije određene tektonske aktivnosti ili su pak vezani uz migracije podzemnih leća slatke i miješane zone slatke i slane vode pri relativnim dizanjima ili spuštanjima morske razine. Ranodijagenetski dolomiti u zajednici s evaporitima sabkha tipa genetski vezani uz evaporacijske procese u općenito regresivnim uvjetima, tj. pri snižavanju morske razine značajnu ulogu imaju unutar: - gornjopermskog evaporitnog, karbonatnog i klastičnog kompleksa središnje Dalmacije, Like, sjeverozapadne Bosne i u dubokim bušotinama otoka Visa (permo-trijas?); - donjokrednog (alb?) periplimnog vapnenačkog facijesa u dubokim bušotinama područja Ravnih kotara i otoka Brača. Ranodijagenetski dolomiti s tragovima evaporita (kalupnim šupljinama kristala gipsa) vezani uz ranodijagenetske dolomitizacijske procese organskom tvari bogatih vapnenačkih taloga u natplimnim dijelovima plimnih ravnica pojavljuju se unutar gornjokrednih (gornji santon - donji kampan), vapnenaca kod Sućuraja na otoku Hvara. Ranodijagenetski dolomiti bez evaporita nastali ranodijagenetskom dolomitizacijom organskom tvari bogatih vapnenačkih taloga u natplimnim dijelovima plimnih ravnica pojavljuju se unutar gornjopermskih vapnenaca Velebita (Baške Oštarije). Najveće i svakako najznačajnije pojave ranodijagenetskih dolomita jesu ciklički taloženi ranodijagenetski dolomiti unutar gornjotrijaskih masa glavnoga dolomita (Hauptdolomita) koji su vezani uz procese ranodijagenetske dolomitizacije vapnenačkih taloga na prostranim plimnim ravnicama, plimnim otocima i natplimnim zonama s intenzivnim rastom cijanobakterija u uvjetima dugotrajno ujednačene klime i podjednakih obroka taloženja i subsidencije platforme (= “Loferski ciklusi” ili “Loferiti”) Ranodijagenetski dolomiti bez tragova evaporita vezani uz ranodijagenetsku dolomitizaciju natplimnih vapnenačkih taloga u uvjetima nešto vlažnije klime nalaze se samo kao pojave manjih debljina unutar periplimnih vapnenaca lijasa (Velebit), berijasa (Istra), alba/vrakona (Bušotina Kate-1, Biokovo) i mastrihta (Brač). Mnoge pojave ranodijagenetskih dolomita nerijetko su - gotovo do neprepoznatljivosti -uništene intenzivnom post-tektonskom rekristalizacijom, a vrlo često potom i dedolomitizacijom. Obično je to glavni razlog što na mnogim lokalitetima nisu registrirane pojave ranodijagenetskih dolomita, ponegdje čak niti unutar mase tipičnih ciklično taloženih naslaga Hauptdolomita, odnosno “Loferita”. Dolomiti kasnodijagenetskoga podrijetla nastali dolomitizacijom već očvrsnutih vapnenaca (“sekundarni dolomiti”) u dinarskom se krškom području pojavljuju unutar vapnenaca u obliku velikih masa, tijela ili nepravilnih leća, rjeđe i paketa slojeva, u pravilu s nepravilnim i postupnim prijelazima od čistih dolomita, preko dolomitičnih vapnenaca do slabo dolomitiziranih i/ili čistih vapnenaca. Odlikuju se pretežito ksenotipnom i hipidiotipnom mikrokristalastom do makrokristalastom mozaičnom dolomitnom strukturom, a ponegdje i jačom ili slabijom dedolomitizacijom i rekristalizacijom dolomitnih kristala. Osobito velike mase i sedimentna tijela kasnodijagenetskih dolomita karakteristične su u srednjem i gornjem trijasu (u zajednici s ranodijagenetskim dolomitima), u donjem lijasu, donjem dogeru, gornjem malmu, na prijelazu gornja jura - donja kreda, berijasu, albu i cenomanu. Dok se za mnoge mase kasnodijagenetskih dolomita većina istraživača slaže oko njihovoga post-tektonskoga podrijetla, tj. da je do dolomitizacije došlo zbog cirkulacije pornih voda duž tektonski razdrobljenih zona vapnenaca, malo je podataka o genezi tektonski neporemećenih i nerazdrobljenih - dobroslojevitih - dolomitnih masiva. Posebice to vrijedi za dolomitne mase koje se pojavljuju na kraju ili početku pojedinih kronostratigrafskih jedinica, kako je to, primjerice, čest slučaj na granici alba i cenomana. Dobar primjer kontinuiranoga prostiranja jedinstvenih dolomitnih tijela kroz dvije kronostratigrafske jedinice su, primjerice, i dobroslojevita dolomitna tijela na prijelazu gornje jure i donje krede u zapadnoj Istri gdje je intenzivna kasnodijagenetska dolomitizacija različito duboko zahvatila gornjotitonske i berijaske periplimne vapnence. Mnogi noviji petrološki, sedimentološki i sekvencijalno-stratigrafski podaci upućuju da se u slučajevima dolomitizacije velikih masa vapnenaca - bilo onih unutar iste kronostratigrafske jedinice, bilo onih na kraju ili početku pojedinih kronostratigrafskih jedinica - može povezati uz migracije podzemnih leća slatke (meteorske) vode i miješane zone slatke i morske vode. Takve su migracije bile uzrokovane relativnim dizanjem ili spuštanjem morske razine, bilo zbog globalnih oscilacija morske razine, bilo zbog relativnoga dizanja ili spuštanja morske razine pri lokalnim vertikalnim tektonskim pokretima. Pri tomu pri relativnom dizanju morske razine miješana zona morske i slatke vode - koja je za razliku od morske ili slatke vode - vrlo povoljna za procese dolomitizacije, u uvjetima s vlažnijom klimom podzemna zona dolomitizacije kontinuirano koso (bočno i vertikalno) napreduje prema kopnu zahvaćajući sve pliće, tj. sve mlađe i mlađe naslage. Obrnuto tomu, pri relativnom spuštanju morske razine podzemna miješana zona morske i slatke vode u uvjetima vlažnije klime putuje i dolomitizira vapnence ili vapnenačke sedimente od kopna u smjeru mora zahvaćajući sve dublje i dublje, tj. sve starije naslage. Do oba ova načina napredovanja dolomitizacije tijekom blage plikativne tektonike dolazilo je istodobno na različitim područjima karbonatne platforme: - u dijelovima koji su bili u blagom izdizanju, čiji je rezultat postupno relativno snižavanje morske razine, miješana zona i dolomitizacija su napredovale u sve starije naslage, a - u dijelovima platforme koji su bili u postupnom blagom spuštanju, odnosno zahvaćeni postupnim relativnim dizanjem morske razine, miješana zona i dolomitizacija su napredovale u sve mlađe naslage.

dolomitizacija; dolomiti; ranodijagenetski dolomiti; sabkha dolomiti; karbonatna platforma; Sabkha dolomiti;

nije evidentirano