hrvatski

Organskogeokemijske značajke gornjopaleozojskih i mezozojskih plitkomorskih taložina na području Jadranske karbonatne platforme

Organskogeokemijska ispitivanja gornjopaleozojskih i mezozojskih plitkovodnih taložina s područja Jadranske karbonatne platforme obavljena su uglavnom na uzorcima prikupljenima s površine terena. Potječu iz Istre, Velike Kapele, Gorskog Kotara, Velebita, Dinare, Kamešnice, Svilaje, Biokova te Hvara i Brača. Radi se o tamnosivim i/ili crnim vapnencima, obično dobro uslojenim ili lokalno, laminiranim, šećerastim kasnodijagenetskim dolomitima i stromatolitima te dobro uslojenim šejlovima, mjestimice uškriljenim, raspona starosti od karbona, odnosno perma pa do najgornje krede (mastriht). U svim stratigrafskim jedinicama pokazala se prisutnost matičnih stijena različitih značajki i kvalitete. Izuzetak predstavljaju uzorci šećerastog dolomita iz Sućurja (otok Hvar) ; uklanjanjem topivih ugljikovodika utvrđeno je da odnosni uzorci nemaju svojstva matičnih stijena te da su prisutni bitumeni ovdje dospjeli migracijom. Najstarije stijene karbonske starosti na području Bruvna predstavljaju iscrpljene, prezrele matične stijene s dostignutim termičkim stadijem metamorfizma. Moguće je predpostaviti da su tijekom geološke prošlosti karbonske taložine Bruvna bile aktivne matične stijene koje danas sadrže još samo "dead" kerogen. Permski uzorci tamnih madstona i vapnovitih lapora na lokalitetima Brušane, Griči i Velika Draga nemaju naftnogenerirajući potencijal. Procijenjena zrelost organske tvari odgovara metagenetskom stadiju termičke izmjene s minimalnom mogućnošću generiranja metana. Uzorci iste starosti s područja Gorskog Kotara sadrže organsku tvar u stadiju visoke katageneze do metageneze što je rezultat lokalnog pregrijavanja, vjerojatno izazvanog magmatizmom. Nemaju generirajući potencijal, one su prezrele, inaktivne matične stijene. Svojstva matičnih stijena pokazuju trijaski vapnenci i dobro uslojeni šejlovi.. Organska tvar je terestričnog ili sapropelnog podrijetla, a odražava različitost taložnih okoliša. Zajedničko svojstvo ovih stijena je visoka termička izmijenjenost. Dostignuti stadij metagenetske pretvorbe i nemogućnost generiranja ugljikovodika, svrstava ove sedimente u neaktivne matične stijene. Rezultati ispitivanja ukazali su na njihove određene različitosti. Termička i oksidacijska izmijenjenost organske tvari u pojedinim zonama sedimentima Gorskog Kotara i Like, odvijala se u kratkom periodu, vjerojatno uvjetovana magmatizmom. Naime, poznato je da je tijekom trijasa, a posebice u srednjem trijasu u području Dinarida bilo višekratnoga magmatizma -podmorskih vulkanskih izljeva- kao posljedica jakih regionalnih tektonskih pokreta s dubokim rasjedanjem. Visoko temperaturno djelovanje izazvalo je momentalnu pretvorbu organske tvari u neaktivni "dead" kerogen. Na drugim lokalitetima moguće je pretpostaviti postupan rast zrelosti organske tvari, kao i generiranje ugljikovodika, na što ukazuje prisutnost krutih, naknadno također termički izmjenjenih bitumena. Zaključna je konstatacija da su na području Jadranske karbonatne platforme identificirane matične stijena karbonske, permske i trijaske starosti, međutim neaktivne, visoko termički izmijenjene u nekom ranijem geološkom razdoblju, iako ponegdje sadrže povećane količine krutih pirobitumena. Uzorci pločastih vapnenaca i lističavih laminita srednjega lijasa iz Velike Kapele (Jasenak, Modruš) nemaju naftno generirajuće značenje jer su određene kao iscrpljene, termički izmijenjene matične stijene. Posebne osobine pokazuju mnogobrojni uzorci gornjojurskih sedimena uvrštenih u Lemeš-naslage, prikupljeni na više lokaliteta. One su tipične naftnomatične stijene ("oil prone"), vrlo dobrih do odličnih generirajućih sposobnosti. Analize bitumenskih ekstrakata pokazuju određene razlike što se može pripisati različitim vrstama lipidnih (algni, terestrični, bakterijski) prekursora. Procijenjeni stupanj termičke izmijenjenosti varira između nezrelog i početno zrelog stadija, što je posljedica različitih dubina zalijeganja, uzrokovana prvenstveno tektonskim poremećajima. Njih ističemo kao najvjerojatniji uzrok termičke izmijenjenosti jer su se Lemeš-naslage taložile u već tektonski labilnoj zoni na potezu Bihać - Knin - Sinj za koju je značajna tektonska aktivnost od gornjeg perma, a osobito izražena od starijeg tercijara do kvartara kao tangencijalna tektonika uz aktivni evaporitni dijapirizam. Na velikom broju lokaliteta utvrđena je prisutnost nezrelih, naftnomatičnih stijena vršnog dijela donjokredne i gornjokredne starosti. Organska tvar je vodikom bogati, bakterijskim djelovanjem degradirani algni prekursor. Specifična svojstva organskog facijesa ukazuju na karbonatno-evaporitne i anoksične uvjete ostvarene u izoliranim, zaštićenim lagunama koje su duže vremena ostajale bez povezanosti s otvorenim morem. Determinirane matične stijene sadrže velike količine visokoasfaltenskih bitumena, koje su također utvrđene u bogatim matičnim stijanama iz Lemeš-naslaga. Specifičnost organskog facijesa gornjojurskih i gornjokrednih sedimenata očituje se u vodikom bogatim prekursorima u čijim je visokomolekularnim strukturama ugrađena velika količina sumpora. Generiranje ugljikovodika odvija se tada uz nižu aktivacijsku energiju (termički stres), obzirom na prisutnost slabih C-S veza unutar kerogenske strukture. Visoki udjeli smolnih i asfaltenskih komponenata, male migracijske sposobnosti, a u odsutnosti pokrovnih stijena, uzrok su njihovog zadržavanja u matičnim stijenama. Plitko zalijeganje ovih matičnih stijena, dobrih generirajućih sposobnosti uzrok je njihove današnje neaktivnosti. Organski facijesi nezrelih, gornjojurskih i gornjokrednih matičnih stijena pokazuju međusobnu sličnost prekursora. Organska tvar je vodikom bogati kerogen, čiji glavni konstituenti lipidi sadrže različite udjele algnih, terigenih i bakterijskih komponenata, što upućuje na različitosti okoliša sedimentacije, kako po dubini i stupnju zaštićenosti od utjecaja iz otvorenog mora, tako i po udaljenosti ili blizini od kopnenih područja s pripadajućim biljnim zajednicama.

organska geokemija; gornji paleozoik; mezozoik; matične stijene; plitkomorske taložine; Jadranska karbonatna platforma; Hrvatska

nije evidentirano