hrvatski

Mineralogija i petrologija – osnove i primjena

Udžbenik je podijeljen u tri dijela: Uvodni dio, Mineralogija i Petrologija, s prilozima. U Uvodnom dijelu opisana je građa i postanak Zemlje. Mineralogija je, nakon definicije minerala i uvodnih razmatranja sa slikovnim prikazom ogranaka mineralogije, podijeljena na opću i sistematsku. U općoj mineralogiji, u poglavlju Kristalografija, nakon prikaza geometrijskih elemenata kristala, izloženi su temeljni elementi kristalne rešetke, opis kristalnih sustava i označavanje kristalnih ploha. Opisane su Bravaisove jedinične ćelije, kemijske veze i tipovi kristalnih rešetaka, simetrija kristala, kristalne forme, projiciranje kristala, habitus kristala te zasebni kristali, sraslaci i kristalni agregati. U posebnom su poglavlju, Kemijska i fizikalna svojstva minerala, opisani kemijski sastav, voda u mineralima, izomorfija, polimorfija te kohezijska, optička, toplinska, električna, magnetična, fiziološka, radioaktivna svojstva i gustoća minerala. U poglavlju Geneza ili postanak minerala opisane su kristalizacija i procesi postanka magmatskih, sedimentnih i metamorfnih minerala. Posebno su opisani procesi u kori trošenja. Naglašen je ciklični karakter postanka minerala od hlađenja magme do trošenja i pretvorbe, uz mogućnost ponovnog parcijalnog taljenja. U sistematskoj mineralogiji, primjenom pojednostavnjene kristalokemijske klasifikacije, minerali su svrstani u osam skupina: elementi (kovine i nekovine), sulfidi, halogenidi, oksidi i hidroksidi, karbonati, sulfati, fosfati i silikati. Za osamdesetak minerala uz njihov kemijski sastav, fizikalna i kemijska svojstva te genezu izložena je i uporaba, a za neke minerale i ponašanje prema vodi (primjerice za minerale glina). Posebno je pregledno izložena uporaba minerala, kao i moguće bolesti, posebice dišnih organa (silikoza, azbestoza), izazvane štetnim djelovanjem nekih minerala, odnosno otrovnih elemenata. U uvodnom dijelu Petrologije, nakon podjele stijena u tri skupine (magmatske, sedimentne, metamorfne), izložene su značajke postanka stijena u skladu s cikličnom izmjenom tvari i energije. Također su opisani uporaba stijena (prirodni ili arhitektonsko-građevni kamen, tehnički građevni kamen, sirovine za proizvodnju građevnih materijala, kamen za kiparstvo, sirovine u različitim granama proizvodnje) i svojstva kamena (gustoća, prostorna masa, poroznost, tvrdoća, upijanje vode, propusnost, tlačna čvrstoća, trajnost). Slijede opisi triju genetski različitih skupina stijena. Za magmatske stijene opisani su postanak, klasifikacija (prema sadržaju SiO_2, mjestu postanka i mineralnom sastavu) i odredba (prostorni sklop, lučenje, tekstura, boja, granularitet, mineralni sastav, struktura, kristalinitet). Uz opis dvadesetak stijena navedena su njihova fizičko-mehanička svojstva i uporaba. Za sedimentne stijene izloženi su pocesi postanka svake od skupina, klastičnih, kemijskih i biokemijskih, rezidua i vulkanoklastičnih. Opisani su sastojci, strukture i teksture, a zatim klasifikacija klastičnih (psefiti, psamiti, peliti) te kemijskih i biokemijskih stijena (karbonatne, evaporitne, silicijske). Uz opis četrdesetak stijena ili skupina stijena za neke su navedena njihova fizičko-mehanička svojstva i uporaba. Za metamorfne stijene izloženi su čimbenici metamorfoze (temperatura, tlak, fluidi, sastav protolita, vrijeme), a potom različiti kriteriji stupnjevanja metamorfoze (temperatura, tlak, metamorfne zone, indeks minerali i mineralne zone, metamorfni facijesi). Navedene su vrste metamorfoze (prema prevladavajućem čimbeniku, veličini prostora, stabilnosti mineralnih parageneza i kemijskom sastavu). Opisane su strukture i teksture, nazivi i kriteriji klasifikacije (dubina postanka, strukturno-teksturna obilježja, protolit, mineralna parageneza, vrsta metamorfoze). Pri opisu dvadesetak stijena naveden je njihov mineralni sastav i uporaba te raspoloživi podaci o fizičko-mehaničkim svojstvima. U posebnom je poglavlju izložena podjela stijena sa stajališta geološkog inženjerstva. Literatura sadrži 45 navoda. Prilozi sadrže tablični pregled minerala obuhvaćenih udžbenikom po skupinama s glavnim podacima, te posebice nazive minerala i njihove formule. U Kazalu su minerali i stijene istaknuti posebno. Gradivo o mineralogiji i petrologiji, obrađeno u udžbeniku, izloženo je logičkim redoslijedom. Jasno su naglašeni oni dijelovi koji se odnose na uporabu minerala i stijena, kao i nepovoljna ili štetna njihova svojstva. Udžbenik će osim studentima rudarstva i geotehnike te diplomiranim inženjerima rudarstva dobro poslužiti i drugim strukama, prvenstveno graditeljskim, posebice oni dijelovi u kojima su uz uporabu obrađena i svojstva kamena koji se rabi kao prirodno gradivo ili kao sirovina za građevne materijale.

mineralogija; petrologija

nije evidentirano