Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Od primarne prevencije do ranih intervencija (CROSBI ID 1331)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Bašić, Josipa ; Ferić, Martina ; Kranželić, Valentina Od primarne prevencije do ranih intervencija. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001

Podaci o odgovornosti

Bašić, Josipa ; Ferić, Martina ; Kranželić, Valentina

hrvatski

Od primarne prevencije do ranih intervencija

U ovoj knjizi “ Od primarne prevencije do ranih intervencija” autorica Bašić, J., Ferić, M. i Kranželić, V. nalaze se rezultati "snimanja" redovite populacije djece i mladih uključenih u predškolske ustanove i osnovne škole s ciljem popisivanja i opisivanja zaštitnih i rizičnih čimbenika njihovog razvoja. Takav način "snimanja", svojevrsne epidemiologije, odnosno deskriptivne analize podataka, posebno zbog načina i svrhe za koju je ono rađeno, predstavlja jedinstven i po prvi put postavljen model u našoj zemlji. Po tom modelu problemima mladih ljudi potrebno je prići znatno ranije nego se ti problemi na bilo koji način pojave ili čak prije nego se bilo koji razlozi rizičnosti javljaju u njihovim primarnim sredinama i lokalnim zajednicama u kojima se mogu identificirati. Svrha ovog dijela znanstvenog projekta ogleda se najprije u odgovarajućem uvidu u zaštitne i rizične čimbenike u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži te njihovom izražavanju, a potom u promišljanju onih modela primarne prevencije i ranih intervencija koje će zadovoljiti njihove potrebe i prava te osigurati onu razinu kompetentnosti i jakosti, kako bi svi elementi društva bili centar podržavanja pozitivnog dječjeg razvoja. Kako se prezentirani modeli odnose na Republiku Hrvatsku značajno je reći da je u uzorak ušlo 11 gradova Hrvatske od Zagreba kao metropole do gradova veličine 10 000 stanovnika (prema popisu iz 1991. godine). Ispitivanje se provodilo u 11 predškolskih ustanova i 12 osnovnih škola. Uzorak djece u predškolskim ustanovama činilo je 1016 djece, a djece i mladeži u osnovnim školama u ovom uzorku bilo je 1587. Ukupno je ispitano 2603 djece i mladeži. Uzorci u odnosu na pojedine mjerne instrumente variraju (svi instrumenti nisu upotrebljavani u svim osnovnim školama). Istim ispitivanjem u osnovnim školama obuhvaćeno je 405 roditelja i 191 učitelj (za procjenu dječjih prava u obitelji i školi). U odnosu na spol djece osnovnoškolske dobi (ukupnog uzorka) 53, 5% je dječaka i 46, 5% djevojčica, a kod djece predškolske dobi je 56% dječaka i 44% djevojčica. U odnosu na dob ispitivane predškolske djece najviše je djece u dobi od 5, 5 – 6, 5 godina (47, 7%), dok su djeca osnovnoškolske dobi podjednako raspoređena po ispitivanim razredima. Zaštitni i rizični čimbenici praćeni u poglavljima ove knjige, kao rezultati primjene većeg broja mjernih instrumenata omogućili su posebne uvide u prava i potrebe djece i mladih, prednosti i/ili naprednosti njihovog razvoja, njihovo ponašanje i funkcioniranje te specifične dijelove funkcioniranja primarnih okruženja djece kao što su obitelj, vrtić i škola. Ispitivanje je provedeno krajem 1998. godine i početkom 1999. godine, a upotrijebljeni su slijedeći mjerni instrumenti: Opći podaci o ispitaniku (Žižak A., Koller-Trbović, N., Bouillet, D., Bašić J., 1997) ; Upitnik o pravima djece – D1 (Koller-Trbović, N., Žižak, A., 1996) ; Upitnik o pravima djece – D2 (Koller-Trbović, N., Žižak, A., 1996) ; Upitnik o pravima djece – R (Koller-Trbović, N., Žižak, A., 1996) ; Upitnik o pravima djece – N (Koller-Trbović, N., Žižak, A., 1996) ; Upitnik procjene - Ček-lista prednosti (prema Leffert, N., Benson, P., Roehlkepartain, J., 1997) ; PROS/AG – za predškolski uzrast (Žužul, M., Vlahović-Štetić, V., 1992) ; PROS/AG - modifikacija za osnovnoškolski uzrast (Žužul, M., Vlahović-Štetić, V. modifikacija Bašić, J., Lebedina-Manzoni, M., 1997) ; Reakcije i ponašanja (Horvat, L. modifikacija Kobolt, A., Žorga S., Šali, B., 1992) ; PFK 9-14 (Seitz, W., Rausch, A., 1976, preuzeto od Kobolt, A.) ; Komunikacija u obitelji (Bašić, J., Brajša, P., Mejovšek, M., Žižak, A., 1990). Svi navedeni instrumenti upotrijebljeni su na uzorku djece i mladih u osnovnim školama, dok su na uzorku djece u predškolskim ustanovama primijenjeni Opći upitnik i Prosocijalno/agresivno ponašanje. Smjerovi rezultata po instrumentima: Prava i potrebe djece u obitelji - Ovi pokazatelji s aspekta zaštite dječjih prava i zadovoljavanja njihovih potreba u obitelji određuju smjer prema kojem je nužno osuvremenjivanje pogleda na dijete, njegovu odgovornost, ponašanja, mišljenje, prava i potrebe. To znači da je svim ili većini roditelja/obitelji potrebno osigurati ona osnovna znanja i vještine koje će ih osnažiti za kvalitetno i odgovorno roditeljstvo, a time i za kvalitetan razvoj njihove djece. Jednom, čini se manjem, broju roditelja bit će nužno više znanja i direktne pomoći u realizaciji dječjih prava i potreba u kući. Prava i potrebe djece u školi - Rezultati u ovom projektu, uz sve zaštitne čimbenike razvoja djece u školi, ukazuju na značajne rizike vezane za percepciju zadovoljavanja dječjih prava i potreba u školi. Oni također ukazuju da se o ugroženosti dječjih prava raspravlja ili odlučuje tek kada su ona “ ozbiljnije” ugrožena, a ne čijem ugrožavanju su djeca svakodnevno izložena. Rezultate je moguće “ čitati” i kao rezultate dvaju uzoraka (djece i učitelja) čije je razumijevanje, iako su usmjereni jedni na druge, izuzetno nisko. U uvjetima u kojima djeca u školu već dolaze s čimbenicima rizika, a u školi mogu biti izloženi daljnjim čimbenicima rizika, školi nameće zadaće kao najvažnijoj i najjačoj ustanovi odgoja i naobrazbe mladih. Upitnik procjene – ček-lista prednosti za djecu - Učenici generalno percipiraju snažnijim i jače razvijenim svoje unutarnje prednosti odnosno unutarnje "kompase" (slika o sebi, pozitivne vrijednosti, predanost učenju… ) nego što su prednosti koje im nudi okolina podržavanjem i osnaživanjem njihovog razvoja. Zabrinjavaju rezultati koji ukazuju na smanjivanje i unutarnjih i vanjskih prednosti za djecu s porastom dobi ili razreda koji pohađaju. Tako učenici u 8. razredu izražavaju manje prednosti od učenika u 5. razredu. Objašnjenje ovog nalaza može se nalaziti u specifičnostima razvojne dobi ispitivanih učenika. Unatoč tome, dobiveni rezultati ukazuju na njihovu percepciju svojih razvojnih prednosti/nedostataka što već samo po sebi može ukazivati na postojanje rizika. Prosocijalno i agresivno ponašanje - Za uzorak predškolske djece, rizična ponašanja se prepoznaju u usmjerenosti prema natjecateljskim ponašanjima (veća upotreba moći) te pojava ponašanja koja na agresiju odgovaraju agresijom, dok se zaštita uočava kroz prepoznavanje tuđih osjećaja, suosjećanje i dijeljenje. Za uzorak osnovnoškolske djece značajno je da su empatijska ponašanja (kao dio prosocijalnog) zatupljenija u višim razredima, ali i da se izvjesna agresivna ponašanja (kao rizična) ne smanjuju s porastom dobi odnosno pohađanja viših razreda. Reakcije i ponašanja – Najveći rizik odnosi se na varijable koje pokrivaju područje akademskih postignuća, slijede simptomi neurotičnosti i anksioznosti, socijalnosti te različiti oblici poremećaja u ponašanju. Kako je veza akademskih postignuća, odnosno nepostignuća, točnije rečeno neuspjeha ili ponašanja koja vode neuspjehu i poremećajima u ponašanju dokazana, jedno potpomaže pojavi drugog, istovremeno postojanje jednog i drugog područja rizika predstavlja "mix" ranjivosti za koji je nužno pronaći "zaštitnu" protutežu. Karakteristike ponašanja i osobnosti - učenika osnovnih škola ogledaju se kroz stilove ponašanja, motivaciju te samoprocjenu vlastitog ponašanja. U području rizika na osnovi stilova ponašanja prepoznaju se smanjena samokontrola, strah i sram od socijalnih kontakata te emocionalna nestabilnost. U prostoru motivacije ponašanja rizici se prepoznaju kroz agresivnu potrebu za samopotvrđivanjem i ovisnosti o drugima. U prostoru samopercepcije rizici se prepoznaju kroz doživljavanje sebe kao manje vrijednog od drugih, doživljaje egzistencijalnog straha te tendenciju samoprecjenjivanja. Suprotno od prostora rizika je prostor zaštite opisan područjem ponašanja i osobnosti ispitanih učenika. Upravo ti zaštitni čimbenici i u stilovima ponašanja (otvorenost i inicijativa u socijalnim kontaktima) i u motivima (samostalnost i manja ovisnost o drugima, spremnost za školske zadatke i spremnost za socijalni angažman) i u samopercepciji (potvrđivanje preko vlastitih mišljenja, odluka i planova, doživljavanje sebe kao ozbiljne osobe sklone promišljanju) postaju imperativ ulaganja u dječju emocionalnu i socijalnu kompetentnost i zrelost odnosno u takve važne odrasle osobe koje će u školskom okruženju omogućiti ranije navedeni razvoj djece i mladih. Komunikacija u obitelji – Zaštitni čimbenici se očituju preko percepcije djece da im obitelj pomaže u snalaženju u životu, da je ugodno živjeti u njihovoj obitelji te da ih roditelji vole i kada naprave neku glupost, odnosno da njihova obitelj dobro funkcionira. Specifično u komunikacijskom smislu prepoznaju se pravedni i pošteni odnosi, nesuglasice se nastoje prevladati, a među članovima obitelji vlada povjerenje. S druge strane, varijable koje značajnije ukazuju na postojanje rizika u obiteljskoj komunikaciji pripadaju tradicionalnoj slici obitelji u kojoj stariji uvijek imaju pravo, a djeca moraju slušati, druge se nastoji prilagoditi vlastitim interesima, važnije je biti zajedno od zajedničkog doživljavanja, o nekim temama nije poželjno razgovarati, različitost među članovima treba eliminirati i sl. U traženju adekvatnog modela ili sveobuhvatnog modela (sustava više modela) prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladeži, navedene rezultate i njihovo viđenje treba staviti u odnose iz kojih je nužno prepoznati takav konceptualni okvir koji će odgovarati potrebama i osigurati pozitivne promjene i adekvatne programe usmjerene dobrobiti sve djece. Prepoznatljive rizične čimbenike valja prije svega sistematizirati i opisati, povezati ih s negativnim “ izlazima” za dijete i mladog čovjeka te pristupiti: - izradi, provedbi i evaluaciji programa primarne prevencije i ranih intervencija po principu univerzalne prevencije koristeći osnaživanje putem zaštitnih čimbenika i reduciranja čimbenika rizika, - izradi, provedbi i evaluaciji programa ranih intervencija za uzorke djece kod kojih je stupanj i vrsta rizičnih čimbenika (individualnih i/ili iz socijalnog okruženja) dovoljno visok, a postojanje zaštitnih čimbenika nisko, po principu ciljane prevencije i tzv. selektivnih programa unutar postojećih redovnih sustava (najčešće odgoja i izobrazbe) ili sustava specijaliziranih za takve vrste pomoći. Nastavak obrade podataka kroz nove znanstvene radove i publikacije, omogućit će uskoro bolje razumijevanje i postavljanje primarne prevencije i ranih intervencija u Republici Hrvatskoj.

primarna prevencija; rane intervencije; poremećaji u ponašanju; djeca i mladi

nije evidentirano

engleski

From primary prevention to early interventions

nije evidentirano

primary prevention; early interventions; behavior disorders; conduct disorders; children and youth

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2001.

953-6418-14-2

165

objavljeno

Povezanost rada

Pedagogija