hrvatski

Ruralni razvoj i modernizacija. Prilozi istraživanju ruralnog identiteta

Knjiga ima četiri dijela: I. Ruralni razvoj u globalizaciji (19-120), II. Metabolizam riralnog društva (121-259), III. Ekološka ekonomija (261-353), IV. Modernizacija i tranzicija (355-451) i Summary (453-460), popis korištene literature (461-481 i autorsko kazalo (483-502). Knjiga problematizira doprinos iskustva ruralnog (seljačkog) društva ekološkoj i razvojnoj problematici na primjeru naše ruralne tradicije i njezine dvije protekle modernizacije. Prva, od sredine 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata, a druga od 1945. do početka tranzicije. Polazi se od pitanja relevantnosti tradicionalne ruralnosti i modernizirane ruralnosti za suvremeni razvoj i od pitanja transparentnosti tradicijskog iskustva u oblikovanju novog odnosa prema ruralnoj budućnosti. U knjizi se propituju neki osnovni elementi za identifikaciju ruralnog identiteta na predlošku dviju modernizacija i razumijevanja hrvatskog društva kao slojevitog povijesnog kulturnog nasljeđa - predmodernog i modernog.U prvom dijelu knjige ruralni razvoj se problematizira u kontekstu globalizacijskih promjena i ekologizacije društva, kao pitanje promjena i perspektiva ruralne kulture te odnosa tradicije i koncepta održivog razvoja. Tradicionalno (predmoderno, seljačko) društvo nestaje modernizacijskim utjecajem (industrijalizacija, urbanizacija) i ne može se obnoviti jer više ne postoje materijalne strukture na kojima se temeljilo, niti postoji paradigma budućnosti takvog svijeta. Ruralne promjene se danas zbivaju u kontekstu utjecaja hegemonijalnih procesa: razvoj, globalizam, ekologizam. U modernom društvu su se održale neke oaze ruralnog društva, koje dobivaju na značenju po svojemu ekonomskom, ekološkom i kulturnom bogatstvu raznolikosti. Ruralni se razvoj zato diskurzivno povezuje s konceptom održivog razvoja.Drugi dio knjige ima dva poglavlja. U prvom se istražuje važnost socijalnoekološkog metabolizma ruralnog (seljačkog) društva. On je iskustvo koje se može paradigmatski pozitivno vrednovati u kontekstu prakse održivog razvoja. Jer, sve što seljačko društvo proizvede kao otpad konzumira priroda, a sve što je prirodno proizvedeno konzumira društvo. Modernizacija potiskuje metabolizam toga društva i na njegovo mjesto dolazi industrijski metabolizam. U drugom poglavlju se argumentira teza da je seljačko društvo u svakodnevici života sadržavalo neke vrijednosti koje mogu modernom društvu koristiti, pa su opisane neke praktike koje pokazuju povezanost tradicionalnog društva (socijalnog sustava) s prirodnim (ekološkim sustavom) na različitim područjima: proizvodnja, okoliš, naselje itd. Njima se pokazuje povezanost materijalne i duhovne kulture u socijalnoekološkoj praksi društva. Treći dio knjige odnosi se na pitanja ruralnog razvoja, pa su obrađene teme ekološke i industrijske poljoprivrede, te aktualni problemi agrarne srategije i prehrane. S obzirom na posvemašnje zagađenje okoliša, ekološka (organska, biološka) poljoprivreda kao nova vizija postaje važna tema razvoja. Autor drži da će se u skoroj budućnosti oblikovati tri tipa poljoprivredne proizvodnje (proizvodnje hrane): današnja konvencionalna (industrijska), ekološka poljoprivreda i GM-poljoprivreda. Stilovi življenja i materijalne mogućnosti utjecat će na izbor i konzumiranje njihovih proizvoda.Četvrti dio knjige kritičko je promišljanje utjecaja poglavito druge (socijalističke) modernizacije na oblikovanje modela mješovitog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj. Prikazuju se uvjeti nastanka, socijalna obilježja, raspad tog "klasičnog" modela, te neke njegove pozitivne karakteristike - prije svega dvojno iskustvo izvora prihoda i vrijednosti (zaposlenost i privatno vlasništvo) - aktualne u diskursu o mješovitoj poljoprivredi. U ovom dijelu autor propituje utjecaj tranzicije (privatizacije i pretvorbe) na život u ruralnom prostoru. U tom kontekstu osvrće se i na tematiku istraživanja u ruralnoj sociologiji. Zajedno s autorovom knjigom "Okoliš i održivi razvoj" (2002) knjiga tvori cjelinu razmišljanja o razvoju, okolišu i obilježjima ruralnog identiteta.

ekologija; ekološka ekonomija; identitet; modernizacija; ruralna kultura; ruralni razvoj; selo; tradicija; tranzicija

nije evidentirano