hrvatski

Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske

U Hrvatskoj je do danas sa sigurnošću zabilježeno ukupno 375 vrsta ptica. Dosad je ukupno zabilježeno gniježđenje 244 vrste ptica. Nažalost, taj je broj danas nešto manji i iznosi 231 jer 13 je vrsta ili potpuno regionalno izumrlo, ili su nestale gnijezdeće populacije, a te su vrste i dalje prisutne, ali kao preletnice ili zimovalice. U europskim je razmjerima broj od 231 gnjezdarice veoma visok i upućuje na veliko bogatstvo hrvatske ornitofaune, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je Hrvatska mala zemlja. U Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 u Europi ugroženih vrsta ptica te Hrvatska pripada među ornitofaunom najbogatije, najraznolikije i u pogledu zaštite ptica najvažnije europske zemlje. Iako je hrvatska ornitofauna u međunarodnim razmjerima veoma bogata, istovremeno je i veoma ugrožena. Do danas je u Hrvatskoj potpuno izumrlo pet vrsta gnjezdarica (2% od ukupnoga broja gnjezdarica) i dvije vrste preletnica i zimovalica (4% od ukupnoga broja ugroženih negnijezdećih populacija), a još u osam vrsta (3% od ukupnog broja gnjezdarica) izumrle su gnijezdeće populacije, i te su vrste danas prisutne samo kao preletnice i/ili zimovalice. Čak 18 naših gnjezdarica kritično ugroženo i prijeti im neposredna opasnost od izumiranja. Među negnijezdećim je populacijama stanje nešto bolje, kritično su ugrožene samo dvije vrste. Ugroženih je vrsta gnjezdarica (kritično ugrožene, ugrožene i rizične zajedno) u Hrvatskoj čak 22% od ukupnoga broja gnjezdarica, još 15% su niskorizične vrste, dok je najmanje zabrinjavajućih - 14%. Samo je 40% hrvatskih gnjezdarica sigurno i ne smatra ih se ni u kom pogledu ugroženima. Za razliku od gnjezdarica, u negnijezdećih je populacija udio viših kategorija ugroženosti manji, najveći broj vrsta koje ne smatramo sigurnima pripada među niskorizične i najmanje zabrinjavajuće (63%), što upućuje na povoljniji sigurnosni status u negnijezdećih populacija nego u gnjezdarica. Udio ugroženih vrsta tako je velik djelomično i zato što je Hrvatska mala zemlja, no poglavito je to posljedica ugroženosti većine staništa i stalnih antropogenih pritisaka u najvećem dijelu Hrvatske. S ornitološkoga gledišta, u nas najugroženija vlažna staništa (močvare, rijeke, jezera, ribnjaci i sl). Gotovo polovica svih ugroženih vrsta (46%) su močvarice, odnosno ptice koje obitavaju na vlažnim staništima. Poslije vlažnih područja najugroženiji su kultivirani krajolici s oko 19% od svih ugroženih vrsta. Pod kultiviranim krajolicima podrazumijevamo staništa nastala tradicionalnim, ekstenzivnim stočarstvom i poljodjelstvom: travnjaci (uključujući planinske i kamenjarske), mozaička poljodjelska područja i sl. Ptice šumskih područja čine oko 17% od ukupnoga broja ugroženih ptica, a ugroženih je ptica najmanje, po 9%, među vrstama vezanim uz stjenovita i krševita područja (klanci, klisure, litice, krševiti obronci i sl.) i more (uključujući niske muljevite i pjeskovite obale). U Hrvatskoj obitava ili je nekada obitavalo čak 14 vrsta, koje su na globalnoj, planetarnoj razini ugrožene, niskorizične ili najmanje zabrinjavajuće

crvena knjiga; ptice; ugrožene vrste; Hrvatska

nije evidentirano