hrvatski

Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu

U čemu je sličnost između načina na koji su velike sile osporavale i priznavale postojanje nacija i načina na koji to čini društvena znanost? Ima li podudarnosti između Hitlerove ideje o ukidanju nacija u ime stvaranja rasnog poretka i budućnosti koja nam se ukazuje: zatvorenih visoravni europskog, američkog i japanskog društva, i otvorenih provalija bijede i patnje ostatka čovječanstva? Je li novi nacionalizam u Hrvatskoj i drugim manje razvijenim zemljama švercer koji je puk na prevaru iskrcao u pustinji? Jesu li klasici sociologije bili u pravu kada su nacionalno pitanje smatrali sporednim u igri velikih ideologija i carstava? Smijemo li rat i agresiju na Hrvatsku označavati imenima naroda koji tu žive? Komu se, zapravo, sudi u Haagu? Zbog čega se Europska Unija gradi s tako malo oduševljenja među njezinim članicama? Čemu nas mogu sve poučiti novije teorije o naciji i nacionalizmu? Knjiga Sporna zajednica odgovara na ta i druga pitanja u sklopu prikaza najnovijih spoznaja o porijeklu, razvitku i mogućoj budućnosti nacije i nacionalizma. Također prikazuje i komentira rasprave o tome je li nacija privid koji su stvorili mediji i političari, i mogu ga, kada im to odgovara, zamijeniti novim zajedničkim identitetom. Autor drži da se u nacijama, kakve god bile, odigravaju ključne borbe suvremenog doba, u režiji desnice i ljevice. Dočim u nacionalizmu, kao obliku netrpeljivosti i osporavanja drugih, vidi vjernog saveznika velikih ideologija i sustava moći, od boljševizma do neoliberalnog kapitalizma, čiji cilj nije demokracija nego totalitarizam. Zanimljivo je, međutim, to da im nacionalizam u jednom trenutku odgovara a u drugom smeta i tada se predstavljaju kao najveći protivnici nacionalizma. Zašto je tako i čemu služi službeni anti-nacionalizam? Upravo na to pitanje ova knjiga daje najiscrpniji odgovor

zajednica; nacija; nacionalizam; teorije nacije; anti-nacionalizam

nije evidentirano