njemački

Die Fundmünzen der römischen Zeit in Kroatien (FMRHr), XVIII, Istrien

Alenka MIŠKEC. Die Fundmünzen der römischen Zeit in Kroatien. Abt. XVIII. Istrien. Mainz, 2002: Verlag Philipp von Zabern, 346 str., 2 tab., 1 zemljovid. Tko se god u prošlosti bavio antičkom novčanom, odnosno gospodarskom poviješću Istre, vrlo je brzo ustanovio da raspolaže iznenađujuće skromnim podacima o nalazima novca na poznatim antičkim nalazištima (npr. Pula, Poreč, Brijuni). I muzejske numizmatičke zbirke istarskih muzeja (npr. Arheološkog muzeja Istre u Puli, Zavičajnog muzeja u Poreču) su radi svojeg povijesnog usuda, kad su prenesene u Italiju i nakon rata vraćene bez popratne dokumentacije, u usporedbi s predratnim stanjem, iznimno osiromašene i za proučavanje optjecaja novca u antici prilično neznačajne. Stoga je veliki desideratum bio sabrati svu raspoloživu dokumentaciju o antičkim nalazima novca s područja hrvatske Istre. Toga se posla prije nekoliko godina prihvatila Alenka Miškec, sadašnji voditelj Numizmatičnog kabineta Narodnog muzeja Slovenije, koja je savjesno valorizirala muzejske numizmatičke zbirke, kao i svu literaturu, odnosno arhivsku građu u svezi s arheološkim poučavanjem Istre. Još je važnija činjenica to da je uspjela dobiti uvid u neke od istarskih privatnih zbirki s građom s nekih značajnih lokaliteta. Taj korpus kao svjedočanstvo pridonosi iznenađujuće bogat pregled o novčanim nalazima s područja hrvatske Istre. On je uređen u skladu sa svim standardima kakvi su već pedesetih godina prošlog stoljeća uvedeni u Njemačkoj, gdje je prvi put zasnovan projekt priprave korpusa antičkih novčanih nalaza s određenih područja. Sada se, zahvaljujući autoru, i Hrvatska uvrstila u međnarodni projekt Die Fundmünzen der römischen Zeit Akademije znanosti i književnosti u Mainzu, u okviru kojeg već niz godina s uspjehom sudjeluje i slovenska numizmatička znanost (u tisku je već peti svezak korpusa antičkih novčanih nalaza s područja Slovenije). A. Miškec je tijekom zakašnjelog i dugotrajnog proučavanja stručne literature, arhivske građe te sačuvanog numizmatičkog materijala uspjela dokumentirati veoma veliki broj (4241 primjeraka) antičkog novca sa 133 nalazišta u hrvatskoj Istri. Zahvaljujući tome sada stoji na raspolaganju dovoljan uzorak koji nam omogućuju izradu primjernog studija novčanog optjecaja na području Istre i susjedstva. Osobito je zanimljiva građa s nekoliko lokaliteta, s kojih nalazi novca do sada još nisu bili objelodanjeni. To su na primjer nalazišta Vižula kod Medulina sa 730 komada novca ili Bale kod Rovinja sa 375 primjeraka novca. S druge strane iznenađuje nalazište Kastrum na Brijunima, gdje je, premda su provedena opsežna sustavna istraživanja, dokumentiran iznenađujuće skromni broj novaca (261 primjeraka). Malobrojni novac zabilježen na području antičke Pule razumljiv je rezultat posljedica prijenosa građe u Italiju i kasniji njezina kasnijeg povrata bez popratne dokumentacije. Priloženi korpus antičnog novca s področja hrvatske Istre prvi je svezak serije koja bi u 21 segmet sustavno objedinila pregled novčanih nalaza s područja cjelokupne Hrvatske. Za preostali dio Hrvatske to ostaje zadaća projekta, koji vodi Ivan Mirnik iz Numizmatičnog kabineta Arheološkog muzeja u Zagrebu. On u je toj knjizi zastupljen s uvodnim dijelom s bogato dokumentiranim pregledom istraživanja antičkih novčanih nalaza na području Hrvatske. Iznimni primjerci novca, rijetki novci, odnosno inedita objavljeni su i s kvalitetnom fotografijom. Opširni indeksi omogućuju brzu informaciju o nekim posebnostima (npr. kontramarkiranje, polovičenje, imitacije, itd.), odnosno o keltskom, bizantinskom ili istočnogotskom novcu. Četrnaest dokumentiranih skupnih nalaza novca je u indeksu razvrstano i kronološki, što je upravo tako dobrodošli doprinos većem služenju tim sveskom. Na kraju mi se čini da je važno spomenuti da svaki korpus novčanih nalaza nije samo neki obrtnički proizvod, kako ga – doduše rijetko – nekako omalovažajući, pokušavaju opredijeliti neki kolege, nego je svaka takva monografija rezultat dugotrajnog istraživačkog poznavanja svjetske stručne literature, opredjeljivanja novca prema kovnicama i u razdoblja kovanja, itd. Od svih arheoloških artefakata je zapravo u primjeru numizmatičkih nalaza moguće govoriti o kronološkom opredjeljivanju nastanka artefakata u apsolutnim brojkama, a na temelju njih pak posredno i o drugim artefaktima iz istih stratigrafskih cjelina. Upravo stoga je pomno proučavanje novčanih nalaza odgovorno, a svaka njihova publikacija hvalevrijedan doprinos širenju osnove za kasnije analize optjecaja novca, za ustanovljavanje zasebnosti u njemu te za pisanje gospodarske povijesti određenog prostora. I u ovom slučaju je tako. Peter Kos

münzen; römische Zeit; Kroatien; Istrien

nije evidentirano