hrvatski

Statut Rapske komune iz 14. stoljeća

U prvome dijelu knjige Petar Strčić bavi se bitnim političkim i kulturnim aspektima starije rapske povijesti. Nakon osnovnih podataka o predrimskoj prošlosti Raba, autor daje presjek političke povijesti Dalmacije i Raba u doba Rimljana: provincije Illyricuma koja se ubrzo dijeli na Dalmaciju i Panoniju ; nekoliko reorganizacija prefektura i dijeceza sve do ostrogotske vlasti i do Justinijanova ponovnog osvajanja Dalmacije, koji uspostavlja rimsku vlast uvođenjem vojne uprave (bez osnivanja provincije). Od druge polovice 9. do sredine 11. stoljeća Rab se nalazi u tzv. Bizantskoj Dalmaciji, a nakon toga ulazi u Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije sve do 1105. kada priznaje vlast Mletaka pa ugarsko-hrvatskih kraljeva. Ipak od 1116. do 1358. Rab je prisiljen priznati vlast Mletaka pa ugarsko-hrvatskih kraljeva do 1409. i konačno, od te je godine do 1797. ponovno pod Mletcima. U drugome dijelu knjige Lujo Margetić opisuje pravni položaj Raba u antici prema sačuvanim natpisima i podacima iz antičkih pisaca. Upozorava na zanimljiv problem rasprostranjenosti rapske biskupije u to vrijeme. U nastavku autor analizira Rab kao grad u sklopu Bizanta s priorom na čelu grada, nadalje prijelazno razdoblje (12.-13. stoljeće), kada na čelo grada dolazi novi dužnosnik comes, a uz njega se pojavljuju sudac, iudex i sve veći broj vijećnika, consiliarii i konačno Rab kao staleška općina (14. stoljeće) kada je na čelu grada comes s tri suca koji čine Kuriju, povjerenstvo od "dvadeset mudrih" i Veliko vijeće od 100 do 120 članova, koje se sastojalo od plemića i pučana u podjednakom broju. Paralelno s time autor je pokušao istražiti postupno evoluiranje društva od bizantskih vremena, kada se pučanstvo razlikovalo na maiores i minores, odnosno nobiles i ignobiles. Još u 13. stoljeću te dvije skupine nisu bile strogo odijeljene, a nakon toga dolazi do oblikovanja staleške organizacije u 14. stoljeću. Autor raščlanjuje i važnije odredbe rapskoga pravnog sustava. Posebno su analizirane dvije isprave vrlo važne i za razvoj rapskoga pravnog sustava: 1) Rapski protostatut iz 1234. god. sačuvan u izvorniku. On je značajan ne samo za problematiku razvoja statutarnog prava u nas, nego i u europskim razmjerima, 2)Prijelaz od Božjeg suda na torturu prema dosad neobjavljenoj ispravi iz 1281. god.

Rapski statut; Hrvatska; Srednji vijek

nije evidentirano