hrvatski

Menadžersko-poduzetnička elita i modernizacija: razvojna ili rentijerska elita?

Nakon skoro 15 godina 'tranzicije' i privatizacije 'na hrvatski način', ali i do danas još uvijek djelomične transformacije bivšega društvenoga i državnoga vlasništva u privatno, red je da se upitamo: koji su ključni socio-ekonomski sudionici (akteri) nastali u tome procesu?, koja su njihova ključna obilježja?, kako ocjenjivati ekonomsku i društvenu ne/uspješnost novonastalih ekonomskih sudionika postsocijalističkoga gospodarstva? i, zapravo, kakav je odnos između nove ekonomske elite ili menadžersko-poduzetničke elite i modernizacijskih i razvojnih izazova u današnjoj Hrvatskoj? Prema popularnim tiskovinama, hrvatski postsocijalizam doveo je ipak, nakon brojnih socijalnih i ekonomskih troškova, početkom ovoga desetljeća i do pojave prvih 'hrvatskih multinacionalnih kompanija’ i ‘ vrhunskih menadžera’ . U kojoj je mjeri ova teza utemeljena i što se krije iza tako glamuroznih naslova? Krije li se iza te teze tek razumljivo marketinško pretjerivanje urednika takvih izdanja ili je riječ ipak o pojavi/procesu koji ima dublje utemeljenje? Naša je teza da je (nova) hrvatska menadžersko-poduzetnička elita tek – elita u nastajanju. Ono što tvorci javnog mnijenja drže vrhunskim predstavnicima ove elite još predstavlja manjinu, doduše poželjnih, tipova i poduzeća i menadžera i poduzetnika. Iza te manjine jest ... što? Do sada nemamo reprezentativnu istraživačku sliku različitih slojeva novonastale ekonomske elite. Kraći pregled sociološke literature u zadnjih desetak i više godina upozorava nas da su menadžeri (i poduzetnici) razmatrani u sklopu tri generalne teze/pogleda, s obzirom na njihovo socijalno izvorište i funkcionalnu ulogu u novome gospodarskom i društvenom sustavu. Prvo, u okviru teze o menadžerima kao (neostvarenoj) alternativnoj političkoj eliti, drugo, u okviru teze o socijalnoj određenosti položaja i funkcija menadžerske elite te u okviru teze o menadžerima kao dijelu novonastajuće kapitalističke klase. Međutim, niti ovi radovi, kao uostalom niti publicistički radovi oko nas, ne propituju neka druga važna pitanja vezana uz menadžersko-poduzetničku elitu, kao što su i ova: čini li menadžersku elitu elitom samo formalna pripadnost vodećim poduzećima, odnosno prešutna pretpostavka da su baš oni najzaslužniji za ekonomski uspjeh svojih poduzeća ili se pripadnost eliti treba/može određivati i nekim drugim svojstvima? Ili je ipak dovoljno smatrati ih elitom jer su visoko obrazovani i na hijerarhijski najvišim upravljačkim mjestima u nekima od ekonomski najmoćnijih hrvatskih poduzeća? Riječju, ako menadžersko-poduzetničku elitu uspijemo i definirati sukladno zahtjevima 'utemeljene teorijske ideje i valjane empirijske istraživačke izvedbe', i dalje ostaje pitanje kako mjeriti njezine ekonomske, društvene, pa ako hoćemo, i političke učinke? Samo volumenom prodane robe, brojem otvorenih radnih mjesta, preuzimanjem inozemnih poduzeća i tržišta? Ili pak zatvaranjem kroz privatizaciju preuzetih poduzeća, osobnim bogaćenjem i 'isporučivanjem' živoga rada u naručje 'socijalne države'? U našem pristupu zalažemo se za sagledavanje društvenih i ekonomskih učinaka hrvatske menadžersko-poduzetničke elite sa stajališta modernizacijskog potencijala te elite. Ovaj koncept modernizacijskog potencijala zagovara i društveni razvoj, ali i ekonomski rast, tragajući za njihovim sukladnim odnosom na različitim razinama lokalnoga i globalnoga gospodarstva. Iz toga konceptualnog horizonta pažljiviji čitatelj će ovdje dobiti posve određene odgovore nekolicine autora na ova pitanja: 1. Kakav je odnos hrvatske menadžersko-poduzetničke elite i modernizacije danas? 2. Postoji li bitna razlika između menadžera i vlasnika-menadžera s obzirom na iskazani modernizacijski potencijal i strategije rasta poduzeća? 3. Kako se odnosi hrvatska menadžersko-poduzetnička elita prema izazovima globalne ekonomije? 4. Koji su danas dominantni stilovi vođenja hrvatskih menadžera? 5. U kojoj je mjeri današnja menadžersko-poduzetnička elita zadovoljna svojim poslom i kako procjenjuje važnost pojedinih aspekata posla? 6. Kakva je veza između poduzetništva i ekonomskoga rasta u hrvatskom postsocijalističkom kontekstu? 7. Kako se odnose hrvatska ekonomska politika i razvojni potencijal hrvatskoga poduzetništva?

Menadžersko-poduzetnička elita; modernizacija; razvoj; poduzetništvo; konkurentnost; rast poduzeća; ekonomska politika

nije evidentirano