Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture (CROSBI ID 3118)
Autorska knjiga | monografija (znanstvena)
Podaci o odgovornosti
Oraić Tolić, Dubravka
hrvatski
Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture
Knjiga sadrži deset poglavlja. U prvom poglavlju « ; ; ; Kraj moderne književne znanosti» ; ; ; raspravlja se o četiri paradigme modernoga književnog znanja (autonomiji književnoga teksta, imanentnom pristupu, cjelovitosti znanja, linearnom konceptu povijesti) te prati njihova sudbina u najvažnijim književnozanstvenim školama 20. stoljeća. U drugoj studiji « ; ; ; Put u postmoderni obrat» ; ; ; izdvaja se pet autora na koje se oslonila postmoderna misao: Nietzsche, Freud, de Saussure, Bahtin i Walter Benjamin. Treća studija « ; ; ; Muška moderna i ženska postmoderna» ; ; ; , po kojoj je knjiga dobila naslov, daje kratku povijest feminizma i ženske imagologije od kraja 18. do kraja 20. stoljeća. Četvrto poglavlje « ; ; ; Tipovi modernoga subjekta» ; ; ; posvećeno je muškim autorima koji su u svom buntu protiv vlastite kulture odjenuli ženske rodne crte: genij – kaos, dandy – napadnu semiotičnost i blaziranost, boem – društvenu marginalnost, flâneur – lepršavost, nadčovjek – kaotičnu volju za prevladavanjem vlastite kulture i « ; ; ; mogućnosni čovjek» ; ; ; - djevojačku krhkost duše. Peta studija « ; ; ; Hljebnikov i žena» ; ; ; posvećena je jednom velikom androginom pjesničkom sustavu. U šestoj studiji, « ; ; ; Poetici nulte točke» ; ; ; , prati se modifikacija avangardne poetike nultog pisma na primjeru kulturnoga kuriozuma: ruskih stihova dvojice postmodernističkih hrvatskih pjesnika, Josipa Severa i Radomira Venturina. Sljedeća dva poglavlja posvećena su suvremenoj hrvatskoj prozi. U studiji « ; ; ; Suvremena hrvatska proza» ; ; ; razmatraju se načini na koje je književnost reagirala na ratnu zbilju te se izdvajaju modeli intertekstualnost (N. Fabrio), dokumentarizam (A. Mirković, R. Cvetnić), autobiografizam (P. Pavličić, J. Matanović, M. Jergović) i posttraumatska proza. U eseju « ; ; ; Virtualni realizam – hrvatski post-postmodernizam» ; ; ; tematizira se zahuktali fenomen virtualizacije i simulakralizacije književnoga pisma u prozi 2000-ih (S. Drakulić, Z. Ferić, I. Aralica, T. Zajec, J. Čarija). Napokon, u posljednja dva eseja, « ; ; ; Kulturni stereotipi i kraj Jugoslavije» ; ; ; te « ; ; ; Hrvatski kulturni stereotipi» ; ; ; , obrađuje se tvorba modernih identiteta na krajnjim rubovima – u skrutnutim slikama o sebi i drugima koje izviru iz želja i strahova te se preko ideologija i imagologija ukrućuju u čvrste idetifikacije točke.
kraj knjizevne znanosti; postmodernizam; suvremena hrvatska proza; kulturni stereotipi
nije evidentirano
engleski
Male modernism and female postmodernism: birth of virtual culture
nije evidentirano
The end of Science of Literature; postmodernism; contemporary Croatian prose; cultural stereotypes
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Zagreb: Naklada Ljevak
2005.
953-178-674-7
336
Biblioteka Razotkrivanja;
objavljeno