hrvatski

Nacionalni identitet i međunacionalna tolerancija

Provedeno istraživanje na uzorku od 666 ispitanika iz Zagreba uključilo je provjeru doprinosa nekoliko skupova prediktora: sociodemografskih varijabli (dob, spol, obrazovanje majke, obrazovanje oca, obrazovanje ispitanika, samoprocjena standarda, prihod po članu obitelji i veličina naselja u kojem je ispitanik proveo najveći dio života), varijabli ličnosti (autoritarnost, religioznost, dvije mjere intenziteta doživljenog ratnoga stresa), te varijabli socijalnih stavova (intenzitet nacionalnog identiteta i percepcija stanja demokracije u Hrvatskoj) u tumačenju međunacionalne tolerancije. Provedena hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da u konačnoj jednadžbi značajan doprinos imaju obrazovanje ispitanika, autoritarnost, izraženost nacionalnog identiteta i percepcija stanja demokracije u Hrvatskoj. Pri tome su tolerantniji ispitanici obrazovaniji, manje autoritarni, oni s manje izraženim nacionalnim identitetom, te oni koji su manje kritični prema stanju demokracije u Hrvatskoj. Testiranim modelom objašnjeno je 39 % varijance rezultata postignutih na Skali socijalne distance (R2 = 0.62). U svjetlu izgradnje demokratskog društvenog ustroja u Hrvatskoj, ovo istraživanje predstavlja vrijedan pokušaj otkrivanja bitnih pretpostavki za ostvarivanje međunacionalne tolerancije i promicanje vrijednosti multikulturanog društva koje će dopustiti njegovanje nacionalnog identiteta svake etničke skupine i poštivati individualna prava svakog građanina. Novokonstruirana Skala nacionalnog identiteta vrijedan je doprinos konceptualizaciji tog važnog aspekta socijalnog identiteta svakog pojedinca.

socijalni stavovi; nacionalni identitet; međunacionalna tolerancija

nije evidentirano