hrvatski

Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige

Današnje su knjižnice sučeljene s brojnim izazovima. Uvođenje i ovladavanje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, iako složeno i zahtjevno, danas je važan, iako ne i jedini izazov. Svaka nova tehnološka primjena zahtijeva i prilagodbu dosadašnjeg načina rada, a prilagodba često ovisi i o zakonskim propisima koji vrijede u sredini u kojoj knjižnica djeluje. U okolini koja se tehnološki mijenja knjižničari bi trebali sačuvati vrijednosti koje drže svojima i na kojima utemeljuju svoje djelovanje još od nastanka prvih javnih knjižnica. Te su vrijednosti redovito nabrojene u etičkim kodeksima knjižničarske profesije. Omogućiti slobodan pristup informacijama temeljna je zadaća knjižničara, ali uz nju je usko vezana i njihova obveza da nikome ne otkrivaju podatke o tome tko su korisnici, što traže, pregledavaju i čitaju. Današnju informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, međutim, karakterizira sposobnost praćenja i trajnoga pamćenja i čuvanja svakog jednom zabilježenoga čina, a time se dovodi u iskušenje obveza knjižničara da čuvaju korisničku privatnost. Posljedica je toga da na vrlo jednostavna pitanja, poput kako sačuvati privatnost korisnika, kako pružiti građu korisniku, a ne povrijediti pravo autora te građe, ne možemo danas pružiti baš uvijek brze i jednostavne odgovore. Promjene koje svakodnevno donosi tehnologija upravo zahtijevaju preispitivanje osnovnih načela na kojima se utemeljuju rad i poslanje knjižnica. Zato se u prvom dijelu knjige raspravlja o pravima korisnika, poput prava na pristup informacijama, prava na privatnost, koje uključuje pravo na čast i ugled, pravo na vlastitu sliku i pravo na identitet. Zatim se raspravlja o profesionalnoj tajni koja obvezuje knjižničara da čuva podatke o korisnicima. Posebno se govori o prostornoj privatnosti, posebice videonadzoru u javnim prostoru poput knjižnice, RFID tehnologiji i biometrijskim podacima koji se u nekim knjižnicama koriste za identifikaciju korisnika. Izlažu se načela zaštite osobnih podataka, kao i opasnosti koje donosi računalstvo u oblaku, ako se knjižnice odluče koristiti tu vrstu usluge. Ukratko je prikazan sukob između prava građana na sigurnost koju države žele osigurati donošenjem niza anti-terorističkih zakona i tzv. "three-strikes legislation" te prava građana na privatnost. Pravo pristupa internetu i pravo na zaborav prava su pojedinaca koja pripadaju tzv. digitalnim pravima, o kojima se odnedavno više govori, a kojima bi se trebala bolje urediti današnja digitalna sredina. Drugi dio knjige posvećen je pojavi e-knjige. Razvojem elektroničkog nakladništva i mogućnošću distribucije putem interneta koncem devedesetih godina 20. stoljeća u središte pažnje dolazi knjiga kao gospodarski proizvod i kulturološki fenomen koji treba ponovno definirati. Čitatelju se prikazujući prilike u sektoru knjige nastoji odgovoriti na pitanje da li je e-knjiga dio evolucije knjige. Elektronička knjiga se definira kao jedna ili više računalnih datoteka omeđenoga sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku. Uz tekst elektronička knjiga može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune. Ona može biti interaktivna, dopuštajući izmjene i dopune čitatelja. Najčešći su formati ePub, pdf i format za mobilne uređaje. E-knjiga raspačava se putem platformi. Uvođenje e-knjige u knjižnice praćeno je još uvijek nizom prepreka, od tehničkih, organizacijskih i financijskih do odbijanja nakladnika da knjižnicama dopuste nabavu i posudbu te vrste građe, čime se izravno dovodi u pitanje tradicionalno poslanje i služba knjižnica. Pod utjecajem informacijsko-komunikacijske tehnologije osnovne struke na putu knjige od pisca do čitatelja – nakladnici kao proizvođači e-knjige, a knjižari i knjižničari kao posrednici do krajnjega korisnika – dovedene su u nove odnose koji su konvergentni, iako katkad pokazuju divergenciju. One surađuju i razvijaju nove poslovne modele koji su široj javnosti katkad teško prepoznatljivi. Ključno pitanje je oblikovanje cijene, koju određuje nakladnik i u većini zemalja je ona jedinstvena. PDV se razlikuje od zemlje do zemlje, bez obzira radi li se o tiskanoj knjizi ili drugim proizvodima. Za razliku od opisanih prilika na europskom tržištu, cijenu e-knjige u Americi formiraju knjižari, a tržište je veliko i jedinstveno. Teritorijalna rascjepkanost tržišta koja je suprotna koncepciji interneta bez granica pitanje je pred kojim se nalazi i Europska komisija. Zato se zalaže za jedinstveno europsko tržište do kojeg je put, čini se, ipak još dosta dug uz sve zacrtane mjere.

privatnost knjižničnih korisnika; pravo na privatnost; digitalna prava; pravo na pristup informacijama; definicija e-knjige; tržište e-knjige; digitalna knjižnica; otvoreni pristup

Summary.