hrvatski

Drugi smjer (L'autre cap)

Djelo Drugi smjer Jacquesa Derride pojavljuje se kao prvo izdanje u novom izdavačkom nizu Instituta nazvanom Studije. Taj novi izdavački niz posvećen je pristupima koji su, polazeći od “tvrdih” činjenica, u stanju prepoznati i diskusijski plodotvorno razviti one dimenzije (vrijednosno-normativnu, moralno-etičku, strategijsko-orijentacijsku, svjetonazorsku, simboličku itd.) koje nadilaze puku faktografiju. Tu se, drugim riječima, radi o onim važnim društvenim i teorijskim pitanjima koja nije moguće primjereno postaviti i apsolvirati s ograničenog, uposebnjenog stajališta bilo koje od pojedinačnih znanosti, jer ona traže imaginativniji i disciplinarno neustrojen pristup. Posebno pogodnim za početak jednog tako zamišljenog izdavačkoga niza učinio se francuski filozof Jacques Derrida, koji – kao mislilac razlike ili, točnije, nesvodivosti razlike – u prevedenom djelu tematizira jedno iznimno važno ili, čak, presudno pitanje – pitanje identiteta. Uvodna studija Marka Zlomislića i Zdenka Zemana “Smjeranje prema drugom: Drugi smjer Jacquesa Derride” raščlanjuje Derridinu argumentaciju u ponuđenom spisu te izdvaja njezine ključne poteze i teze, dovodeći ih pritom u odnos s “paralelnim” mjestima u nekim drugim novijim Derridin spisima. Pritom se, prema Zlomislićevoj i Zemanovoj interpretaciji teksta, središnjom pokazuje spoznaja o drugosti kao izvorištu identiteta. Kao stvar kulture (a ne biologije), identitet, prema toj interpretaciji, svagda implicira dvostruku napetost i neuklonjivu razliku: onu spram drugih (vanjska razlika) te onu spram vlastite drugosti i drukčijosti (unutarnja razlika). U tom smislu identitet uvijek ostaje ireducibilno otvorenim ili uvijek iznova stvaranim. Ne postoji nešto takvo kao “čisto”, jednom za svagda fiksirano, u sebi zatvoreno sebstvo. Svi argumentacijski tokovi u Derridinom Drugom smjeru izviru upravo iz te stožerne koncepcije identiteta – koncepcije koju treba ne samo spoznati, nego i ozbiljno uzeti kao mjerodavnu i smjerodavnu točku (i) u svakodnevnom političkom životu.

kulturni identitet; Europa; razlika; modernitet

nije evidentirano