hrvatski

Maloprodaja u Republici Hrvatskoj = Retailing in the Republic of Croatia

Ova se knjiga bavi analizom razvoja maloprodajnih oblika u Republici Hrvatskoj. U nknjizi se navodi originalna autorova definicija trgovine, u kojoj on u obzir uzima i nove funkcije trgovine u uvjetima izobilja i razvijenoga marketinga. Maloprodaja se predstavlja putem njizinih oblika: maloprodajnoga poduzeća, maloprodajnog pogona, maloprodajne poslovne jedinice, maloprodajne usluge i grupe proizvoda, odnosno pojedinih artikala u maloprodaji. Posebno se definira prodavaonica kao maloprodajna poslovna jedinica i njezini pojedini tipovi, a potom se razvrstava i maloprodajna struktura. Obradom metodike istraživanja razvoja maloprodajnih oblika autor je pokazao mogućnosti analize:(a) njihova povijesnog razvoja, (b) njihova značenja u gospodarskom sustavu, (c)njihove razine razvijenosti (u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu), (d) njihovih učinaka u gospodarskom sustavu. Osim toga je autor pokazao i mogućnosti analize maloprodajne strukture (statička analiza)i analize rasta i razvoja maloprodaje (dinamička analiza). Povijesni razvoj maloprodajnih oblika u Republici Hrvatskoj analizira se prema razdobljima: (a)antičko vrijeme, (b) srednji vijek, (c) razdoblje između dva svjetska rata, (d) razdoblje socijalizma, (e) razdoblje novih društvenih i gospodarskih uvjeta. Prva je robna kuća nastala u Zagrebu između 1912. i 1914. godine, a i prve potrošačke zadruge nastale su u vremenu dok je Hrvatska bila u sastavu Austro - Ugarske. Nepovoljni gospodarski uvjeti u vremenu između dva svjetska rata onemogućili su brži razvoj maloprodajnih oblika, ali je ipak nastalo još nekoliko robnih kuća i krupnijih i modernijih prodavaonica. Samoposluživanje je u Hrvatskoj započelo koncem 1956. godine, a 1963. godine započela je s radom i prva putujuća samoposlužna auto - prodavaonica. Ti suvremeni oblici prodavaonica, zajedno s robnim kućama, razvijali su se u uvjetima društvenoga vlasništva i nedostatnog utjecaja tržišta i konkurencije na oblikovanje prodavaonica. Zbog toga se u vemenu socijalizma uočava nedovoljna uspješnost u poslovanju robnih kuća i samoposlužnih prodavaonica. Ipak, maloprodajna se struktura u vremenu socijalizma razvila u smislu povećanja dimenzija prodavaonica, tj. na temelju izgradnje velikopovršinskih prodavaonica.Međutim, nisu se razvijali dovoljno kvalitetni oblici maloprodajnih poduzeća, odnosno organizacija. Tako se, npr., sustav podružnica ("filijalizam") nije zadovoljavajuće razvio. Nastala su najprije "svaštarska" trgovinska poduzeća na područjima općina (koje su se "zatvarale"), a kasnije konglomeratske "općinske reprodukcijske cjeline". Dinamika rasta i razvoja maloprodajnih oblika u Hrvatskoj bila je ograničena općegospodarskim prilikama, jer su se poremećaji u gospodarstvu pokazali već sredinom sedamdesetih godina (od 1980. godine započinje stagnantno razdobljekoje je potrajalo sve do ratnih prilika u 1991.godini). Zbog toga su robne kuće završile svoju fazu zrelosti 1976. godine, a samoposlužne prodavaonice 1977. godine. S obzirom na "neprirodno" smanjenje broja prodavaonica dolaskom socijalizma (1945. pa nadalje) njihov je porast (kao i porast broja gospodarskih subjekata koji se bave maloprodajom) bio neizbježan kada je dopuštena privatna inicijativa (nakon 1987. godine). Zbog toga se tek sada može očekivati pojava procesa smanjivanja broja prodavaonica. U novim društvenim i gospodarskim uvjetima u Republici Hrvatskoj (od 1992. godine) može se udio broja veletrgovinskih poduzeća od 24, 6% u ukupnom broju poduzeća (1995) ocijeniti previsokim u usporedbi sa zemljama Europske Unije. Udio maloprodajnih poduzeća od 12, 5% u ukupnom broju poduzeća (1995) može se ocijeniti znatno primjerenijim razini društvene i gospodarske razvijenosti Republike Hrvatske. No, broj maloprodajnih poduzeća na 10.000 stanovnika u Republici Hrvatskoj (47) još uvijek je niži od istoga pokazatelja za zemlje Europske Unije. Razvijenost maloprodaje u Republici Hrvatskoj danas ne zadovoljava osobito u kvalitativnom smislu. U njezinoj je strukturi broja prodavaonica još uvijek više od 20% u vlasništvu netrgovinskih gospodarskih subjekata, premalen je broj velikih maloprodajnih poduzeća (5 vodećih maloprodajnih lanaca ostvaruje tek oko 16% od ukupnog maloprodajnog prometa u Republici Hrvatskoj, u informatizaciji hrvatska maloprodaja zaostaje i za nekim od tranzicijskih zemalja itd. Zbog svega su toga i učinci hrvatske maloprodaje nezadovoljavajući (npr. promet po jednom stanovniku). Kvalitetniji razvoj maloprodaje u Republici Hrvatskoj mogao bi se postići tek u uvjetima boljega funkcioniranja gospodarskog sustava i bržeg razvoja domaće proizvodnje i potrošnje, na temelju pozitivnih utjecaja međunarodnog okružja. Kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, maloprodaja se i u gradu Valpovu (koji je izabran kao poseban primjer) razvijala vremenski neravnomjerno. Samoposluživanje je ovdje kasnilo dvanaest godina za Ivancem (otvoreno 1968. godine), ali je robna kuća ipak "prerano" otvorena. Organizacijski oblici maloprodajnih gospodarskih subjekata nisu se zadovoljavajuće razvijali. Gašenjem maloprodaje u sastavu dotadašnjega poljoprivrednog kombinata i stvaranjem novih manjih društava i otvaranjem njihovih prodavaonica, kao i prodavaonica obrtnika, osjetno je povećan broj prodavaonica, a otvorena je još jedna (veća!) robna kuća. Maloprodajni kapaciteti u gradu Valpovu su u usporedbi s drugima sada preveliki i nedovoljno iskorišteni. Do njihova boljeg oblikovanja dovest će, prije svega, konkurencija.

maloprodaja; maloprodajni oblik; prodavaonica; istraživanje strukture maloprodaje; razvoj maloprodaje; Republika Hrvatska

nije evidentirano