hrvatski

Razvoj gospodarske konkurentnosti Republike Hrvatske kao članice EU

Pomanjkanje inovativnosti u poslovnom i nacionalnome okruženju u suvremenim ekonomskim uvjetima visoke otvorenosti hrvatskoga gospodarstva, koja je velikim djelom posljedica članstva u EU, dovodi do potencijalnoga razvojnog zaostajanja i potencijalno neželjenih drugih posljedica, recimo daljnjega rasta nezaposlenosti. Da postoji problem skromne inovativnosti u Hrvatskoj, dokazuju razne analize konkurentnosti koje su rađene za države u svijetu. Na tim ljestvicama konkurentnosti Hrvatska u pravilu nije na visokoj razini, dapače, pokazuje tendenciju pada iz godine u godinu. Nedostatak inovativnost na razini poduzea dovodi do pritiska za snižavanje prodajne cijene, što dovodi do pritisaka na sve aspekte troškova. Zbog standarda na području tehnologije proizvodnje i zbog jake tržišne konkurencije, područja u kojima je snižavanje troškova obino još mogue povezana su uglavnom s troškovima rada i s izbjegavanjem troškova onih rješenja koja su inae potrebna za smanjivanje zagađenja ili za razvoj održivoga poslovnog i razvojnog okruženja. Ova zadnja varijanta snižavanja troškova poznata je kao proces preseljavanja „prljavih“ industrija – industrije se lokacijski sele u zemlje s nižim standardima očuvanja prirodnoga okruženja. Sva spomenuta područja smanjivanja troškova s ciljem snižavanja cijene kao jedinoga elementa konkurentnosti dugoročno su neuspješna i limitirana glede omogućavanja dugoročne poslovne i nacionalne uspješnosti. Gledano poslovno i nacionalno, takvo usko i ne- inovativno traženje poslovne uspješnosti u uvjetima konkurencije kakvu stvaraju ekonomska globalizacija i otvorenost hrvatskoga gospodarstva zbog članstva u EU, vodi do neminovne stagnacije i poslovnih bankrota.

EU ; konkurentnost ; Republika Hrvatska

nije evidentirano