hrvatski

Filmski stil: teorijski pristup i stilistika hrvatskog igranog filma

U knjizi se obrazlaže suvremena teorija filmskoga stila temeljena na funkcionalnom pristupu kako su ga formulirali, razradili i primjenjivali američki filmolozi Noël Carroll i David Bordwell te na srodnu mu konfigurativnom pristupu kako ga je formulirao hrvatski filmolog Hrvoje Turković. Uz analitičku razradu bitnih komponenti i načela filmskoga stila, knjigom se daje i teorijsko objašnjenje njegova mehanizma funkcioniranja te konkretan opis različitih općih stilskih konfiguracija, poput klasične i modernističke, te njihovih specifičnih stilskih varijanti u hrvatskom dugometražnom igranom filmu. U prvom se dijelu, polazeći od literature iz područja filmologije (teorije i povijesti filma), književne teorije, lingvistike, filozofije i povijesti umjetnosti, daje kritički osvrt i razrada pojma i fenomena jezičnog stila i filmskoga stila. Temeljne značajke stila, poput intencionalnosti, izbora, načina oblikovanja/izraza i djelovanja/efekta, zatim se kontekstualiziraju proširenim razumijevanjem načela sinonimije i verificiraju analizom četiri instancijacije stilskog izbora na konkretnim filmskim primjerima iz svjetske kinematografije. U drugom se dijelu knjige komponente važne za razumijevanje i funkcioniranje filmskoga stila posebno razrađuju pojmovima filmskoga sistema i njegovih četiriju razina, pojmovima funkcije i motivacije njegovih sastavnica i odnosa u koje one ulaze, te pojmovima norme i otklona, ponavljanja i varijacije pojedine stilske konfiguracije, a također s pomoću objašnjavanja uvjeta prihvatljivosti ili neprihvatljivosti određenih normativno ili nenormativno izvedenih filmskih sklopova, i to iz kruga razumijevanja idealnog gledatelja i njegovih pretpostavljenih dispozicija (razrađivanih iz očišta pragmatike filmske komunikacije i spoznaja iz kognitivističke filmologije). Treći dio knjige nudi pokušaj aplikacije, provjere i opravdanosti teorijskih uvida razrađenih u prethodnim dijelovima, i to na primjeru izabranih hrvatskih dugometražnih igranih filmova u razdoblju između 1945. i 1991. U trećem se dijelu polazi od ustaljene filmskopovijesne i filmskoteorijske podjele na klasični i modernistički stil, kojih se značajke zasebno opisuju i kompariraju te zatim analiziraju u izabranim filmovima hrvatskih redatelja kako bi se pokazala istovjetnost mehanizama i transpovijesni značaj obiju stilskih konfiguracija i u svjetskom i u hrvatskom igranom filmu. U posljednjem se dijelu također nudi opis različitih stilskih varijanti klasične i modernističke konfiguracije izvedenih iz funkcionalnog pristupa, poput denotativnog i ekspresivnog te reduciranoga klasičnog stila, denotativnog, ekspresivnog, simboličkog i dekorativnoga modernističkog stila. Dva tipa narativno-denotativnoga klasičnog stila analiziraju se na primjerima filmova Abeceda straha (1961) Fadila Hadžića (za akcijski klasični stil) i Samo ljudi (1957) Branka Bauera (za dramski klasični stil), a dva tipa narativno-ekspresivnog klasičnog stila analiziraju se na primjerima filmova Događaj (1969) Vatroslava Mimice (za ugođajno- ekspresivni klasični stil) i Vila Orhideja (1988) Kreše Golika (za subjektivno-ekspresivni klasični stil). Značajke reduciranoga klasičnog stila analiziraju se na primjerima filmova Imam 2 mame i 2 tate (1968) Kreše Golika i Hranjenik (1970) Vatroslava Mimice, a dijalektička stilska konfiguracija, koja na različitim razinama balansira između klasične i modernističke, analizira se na primjerima filmova Koncert (1954) Branka Belana i Djevojka i hrast (1955) Kreše Golika. Varijante modernističke stilske konfiguracije analiziraju se na primjerima filmova Slučajni život (1969) Ante Peterlića (za realističku varijantu denotativnoga modernističkog stila), Ljubavna pisma s predumišljajem (1985) Zvonimira Berkovića (za subjektivno-ekspresivni modernistički stil), Ritam zločina (1981) Zorana Tadića (za ugođajno-ekspresivni modernistički stil), Mirisi, zlato i tamjan (1971) Ante Babaje (za simbolički modernistički stil) i Rondo (1966) Zvonimira Berkovića (za dekorativni modernistički stil).

teorija filmskoga stila, filmski stil, stilski sustav, stilska konfiguracija, funkcionalni pristup, norma, otklon, hrvatski igrani film, klasični stil, modernistički stil

nije evidentirano