hrvatski

Bunjevci: ishodišta, sudbine, identiteti

U prvom uvodnom poglavlju Tko su Bunjevci? autorica daje kratak osvt na najnovija povijesna istraživanja o Bunjevcima. U sljedeća dva istoimena poglavlja obrazlaže Teorijski okvir, polazišta i pristupi istraživanju i utvrđuje Prostorni okvir komparativnog istraživanja pojava iz svadbenih običaja Bunjevaca. Slijede poglavlja u kojima autorica daje Pregled i kritiku korištene literature i izvora i ukratko se osvrće na Korištenu terminologiju (pojmove običaj i obred u kontekstu prikazanih tema iz okvira svadbenih običaja). Središnju tematsku cjelinu knjige čine Odabrane teme iz svadbenih običaja u okviru koje se razmatraju tri posebna poglavlja. Prvo poglavlje nosi naslov Svatovska čast kuma i sastoji se od više potpoglavlja u kojima se razmatraju razni specifični aspekti uloge ovoga svatovskog časnika. Nakon uvodnih razmatranja polazišta za istraživanje ove teme, komparativno se razmatra njegova uloga vjenčanog svjedoka u kombinaciji s drugim svatovskim časnicima, nazivi, opća uloga (u okviru koje se razmatra uloga svatovskog starješine, njegova čast i uloga nevjestina čuvara), izbor kuma, uloga kumove pratilje kume i njegova pomoćnika. Posebnu tematsku cjelinu čine specifični elementi kumove uloge: obveza da se kuma prvoga pozove u svatove, odlazak po kuma i kumov dar, praćenje kuma, prvi posjeti kumu nakon svadbe i konačno posjećivanje i darivanje kuma tijekom važnijih kalendarskih blagdana. U zaključnim razmatranjima o časničkoj ulozi kuma autorica ukazuje na procese nastajanja i oblikovanja kuma od vjenčanog svjedoka do značajnog svatovskog časnika u svih bunjevačkih ogranaka. Drugo poglavlje s naslovom Specifični oblici darivanja nevjeste podijeljeno je u nekoliko tematskih potpoglavlja: Nošenje kolača i drugih darova budućoj nevjesti u predsvadbenom razdoblju u okviru kojega se posebno razmatraju sljedeći elementi: sadržaj i način darivanja, specifični nazivi za posjete sa svrhom darivanja i darovatelje te Srodni elementi predsvadbenog darivanja s obvezom darivanja nevjeste nakon vjenčanja. Slijede potpoglavlja: Mladoženjina obitelj ima obvezu darovati nevjesti vjenčano ruho ; Darivanje nevjeste kolačem i/ili drugim darovima na važnije kalendarske blagdane nakon svadbe, Sakupljanje novca na kolač i Uzdarje u novcu nevjesti za poljubac. Trećim poglavljem obuhvaćeni su Specifični običaji i obredi u svadbenim običajima. To su sljedeći običaji: Specifični elementi vezani uz vodu u svadbenim običajima (prijelaz preko vode ispred nevjestina i/ili mladoženjina doma, obaranje posude s vodom, a posebno se razmatra i suodnos ova dva običajna postupka) ; Ulazak nevjeste u mladoženjin dom preko bijelog platna/ćilima ; Odvajanje nevjeste ili mladenaca od svatova ; Odvajanje muških od ženskih svatova ; Specifični elementi vezani uz jabuku u svadbenim običajima (jabuka kao znak pozivanja svatova i rasijecanje jabuke na dvije polovice) ; Dva karakteristična vjerovanja vezana uz svadbenu povorku (susret dvije nevjeste ; okretanje nevjeste u svadbenoj povorci) ; Okvirni osvrt na pojave izvan užeg izbora tema i Završni osvrt na odabrane teme iz svadbenih običaja. Zaključna razmatranja sastoje se iz četiri poglavlja. U prva dva poglavlja razmatraju se Procesi oblikovanja prostornog mozaika specifičnih elemenata razmatranih pojava iz bunjevačke svadbenih običaja i Prostorni raspored kombinacije specifičnih elemenata bunjevačkih svadbenih običaja. Na temelju iznesenih rezultata istraživanja u ova dva poglavlja, u trećem poglavlju Zaključno o mogućim bunjevačkim ishodištima autorica zaključuje da prostorni mozaik specifičnih elemenata u bunjevačkim i vlaškim svadbenim običajima daje dobru osnovu za pretpostavku o bunjevačkim tragovima jugoistočno od njihova užeg rasadišnog prostora, dakle, u pravcu jugoistoka od rijeke Neretve, uključujući područje ušća Neretve, Pelješac, Stonsko i Dubrovačko primorje sa zaleđem (južne dijelove istočne Hercegovine, katkada i nešto dublje prema unutrašnjosti), Konavle, Boku kotorsku i Crnogorsko primorja gotovo do albanske jadranske obale te iznosi sljedeću tezu: na osnovu etnoloških, lingvističkih i izvjesnih povijesnih pokazatelja, začetke nastajanja bunjevačkih Hrvata moguće je tražiti na prostorima tzv. Crvene Hrvatske sve do albanske granice, te ukazuje na etnokulturne procese oblikovanja i profiliranja Bunjevaca u prepoznatljivu subetničku skupinu. Prema rekonstrukciji specifičnih zajedničkih bunjevačkih i vlaških elemenata u svadbenim običajima, etnološki pokazatelji nedvojbeno potkrepljuju te spoznaje i hrvatsku etničku komponentu na tim prostorima. Knjiga završava poglavljem u kojemu se razmatra Suodnos identiteta, etnokulturnih/etnogenetskih procesa oblikovanja Bunjevaca u povijesnoj perspektivi. Na svim prostorima na kojima Bunjevci danas borave subjektivni aspekti njihova identiteta jače su izraženi upravo na onim područjima na kojima su bolje sačuvani njihovi kulturni sadržaji, kao značajan pokazatelj procesa etnokulturnog oblikovanja Bunjevaca, konstrukcije njihovih identiteta i, na kraju krajeva, njihove sudbine.

Bunjevci, svadbeni običaji, kum, ishodišta, identiteti

nije evidentirano