hrvatski

Moždani udar - vodič za bolesnike i njihove obitelji

U većini razvijenih zemalja moždani udar (apopleksija, moždana kap, cerebrovaskularni inzult) je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, nakon srčanih i malignih oboIjenja. Kako je on, medutim i vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu, njegova je važnost veća od značaja srčanog infarkta. Svake godine najmanje 2.500.000 osoba u Europi doživi neku vrstu moždanog udara ; njih 75% prvi puta u životu. U jednoj trećini slučajeva moždani udar završava smrću, druga trećina bolesnika postaje teškim invalidima, dok se samo jedna trećina zadovoljavajuće oporavi ili kod njih zaostane tek manji invaliditet. Iz ovih podataka očito je kako moždani udar nije samo zdravstveni problem pojedinca i njegove okoline, već on ima i ogroman utjecaj na gospodarske i socioekonomske prilike u društvu. Zadnjih godina primjećuje se porast učestalosti moždanog udara u sve mlađoj, najproduktivnijoj populaciji - 46% bolesnika s moždanim udarom spada u dobnu skupinu od 46-59 godina. Nažalost, još uvijek i medu zdravstvenim osobljem, a osobito u javnosti, medu laicima, prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. Ovakav nihilistički i pesimistični stav pojačan je shvaćanjem da dijagnoza i liječenje moždanog udara ne zahtijevaju hitnost. Kad osoba doživi moždani udar, često možemo čuti: "Sad se ionako više ništa ne može učiniti, daljnja zbivanja su jedino u Božjim rukama". Nasuprot tome, svaki laik srčani infarkt smatra hitnim stanjem, upoznat je s njegovim simptomima i svjestan potrebe što bržeg medicinskog zbrinjavanja takvog bolesnika. Medu stanovništvom nažalost nije razvijena svijest da isto vrijedi i za moždani udar. Zbog toga smatramo da je potrebno, različitim edukacijskim akcijama i putem svih dostupnih medija...

moždani udar; prevencija; terapija; faktori rizika; posljedice; oporavak

nije evidentirano