hrvatski

Politika parkiranja s osvrtom na grad Zagreb

Područje Grada Zagreba opterećeno je visokim intenzitetom rastućeg individualnog motornog prometa, što preopterećuje gradske prometnice i uzrokuje onečišćenost zraka i buku, odnosno bitno pogoršava uvjete gradskog života. Kapacitet i kvaliteta ponude javnog gradskog tramvajskog i autobusnog prometa te gradsko-prigradske željeznice nisu dostatni i ne uspijevaju konkurirati individualnom motornom prometu. Glavni nedostaci tramvajskog i autobusnog prijevoza su sporo kretanje zakrčenim gradskim ulicama. Prosječna komercijalna brzina tramvaja iznosi svega 14 km/h. Najveći problemi su na trasama na kojima tramvaj prometuje zajedno sa ostalim cestovnim motornim prometom na istom kolničkom traku. Tehničko-regulativnom mjerom posebnih traka (žuta traka) nisu postignuti očekivani učinci, žuta traka se uglavnom ne poštuje, što Prometna policija slabo nadzire. Na najopterećenijim odsječcima tramvajskih i autobusnih linija ostvaruje se putna brzina vozila od svega 10 km/h, što destimulira korištenje javnog gradskog prijevoza. Gradsko-prigradska željeznica, koja je zbog zajedničke pokazne karte ZET/HŽ povećala svoj prijašnji prijevozni učinak, nema kapacitet kojim bi zadovoljila narasle potrebe putnika što također potiče korištenje osobnih vozila. Uvođenjem regulativnih mjera za ulazak vozila u Grad, promjenom postojećih mjera za individualni cestovni motorni promet u mirovanju, poboljšavanjem uvjeta u javnom gradskom prijevozu i gradsko-prigradskoj željeznici, smanjilo bi potrebu i destimuliralo putnike u korištenju vlastitih motornih cestovnih vozila. Rezultat bi bio smanjenje prometnih gužvi u Gradu, pozitivan utjecaj na okoliš i poboljšana kvaliteta života. Jedan od prevladavajućih problema zagrebačkog gradskog prometa je nedostatak parkirališnih mjesta na širem gradskom području, koji se procjenjuje na oko 25.000 parkirališnih mjesta. Taj je nedostatak osobito prisutan u središnjim gradskom djelovima. Zbog toga su gradske ulice, trgovi, pločnici, zelene površine i druge javne površine zaposjednute neregularno parkiranim vozilima. Od 1995. godine u središnjem dijelu grada uspostavljen je sustav naplate parkiranja koji se temelji na zonskoj podjeli područja, vremenskom ograničenju parkiranja, te na razlikama u cijeni parkiranja zavisno o zoni u kojoj se parkiralište nalazi. Učestalim unapređivanjem zonskog sustava naplate, učinkovitim nadzorom djelatnika "Zagrebparkinga" i aktiviranjem "PAUK" službe uvodi se red po pitanju problema neregularnog parkiranja. Ovaj diplomski rad se koncentrira na analizu postojećeg stanja u cestovnom motornom prometu u mirovanju na području Grada Zagreba.

parkiranje; gradski promet

Nedostaje naslov radnje na engleskom jeziku!