hrvatski

Neuroendokrini i imunološki mehanizmi u neurodermatologiji

Koža je najveći organ ljudskoga tijela – teži 8 do 10 kg, ima površinu 1, 5 do 2 m2, sastoji se od stanica epidermalnog, mezenhimalnog i neuralnog podrijetla. Štiti tijelo od vanjskih utjecaja, zadržava tekućinu, pridonosi termoregulaciji, služi kao skladište energije u obliku masti, sudjeluje u metabolizmu vitamina i hormona. Doprinosi komunikaciji s okolinom jer kroz kožu primamo taktilne i toplinske podražaje izvana a s druge strane boja i miris kože pri različitim emocionalnim stanjima odašilju signale putem kojih sudjelujemo u socijalnim interakcijama. Najveći je organ imunosustava, veći od ukupne mase limfnih čvorova, slezene i koštane srži, sadrži velik broj i vrste stanica imunosustava, izlučuje širok spektar signalnih molekula tog sustava (citokina, kemokina I faktora rasta) te reagira na njih. Koža je i važna sastavnica endokrinog, točnije neuroendokrinog sustava organizma jer nije samo ciljno tkivo hormona hipofize, štitnjače, nadbubrežnih i spolnih žlijezdi nego i proizvodi brojne hormone i neurotransmitore. Proizvodi hipotalamusne neurosekrecijske faktore (primjerice CRF, faktor koji oslobađa kortikotropin) hipofizne hormone (primjerice ACTH), hormone kore nadbubrežne žlijezde (kortikosteroide) pa u koži postoji "lokalna" osovina hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda (HHN) koji nadopunjava "sustavnu" osovinu HHN sudjelujući u reakcijama kože na fizičke i emocionalne stresore. Neurotransmitori serotonin, histamin, supstanca P i dr. oslobađaju se iz živčanih završetaka ali ih izlučuju i kožne stanice u epidermisu i dermisu. Koža dakle nije tek pasivan zaštitni omotač tijela nego aktivan sudionik u fiziološkim, patološkim, imunosnim, metaboličkim i bihevioralnim procesima. Zato je koža "ogledalo" različitih zbivanja u organizmu.

psihoneuroimunologija; koža; psihodermatologija; neuroendokrinologija

nije evidentirano