hrvatski

Sigurnosno-regulatorni aspekti razvoja niskotarifnog zrakoplovnog prijevozništva

Rast niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika u Europi već je ostavilo svoj trag na Europskoj zrakoplovnoj industriji. Zrakoplovno tržište preplavljeno je niskotarifnim zrakoplovnim kompanijama, a njihov broj se iz dana u dan povećava. Zbog uspjeha svog modela, niskotarifni zračni prijevoznici proširuju svoje mreže i nastavljaju rasti, dok se natjecanje s drugim prijevoznicima povećava. U jednom desetljeću transformirali su europsko zrakoplovstvo iznad prepoznatljivosti. Promijenili su navike putovanja, otvorili nove direktne rute prema europskim gradovima koji nisu bili dostupni konvencionalnim prijevoznicima, potakli prijevoznike na promjenu modela poslovanja i popularizirali regionalne aerodrome. Uloga niskotarifnih kompanija kao potencijalnog poslodavca i generatora ekonomskog prosperiteta široko je poznata. Rast niskotarifnih zrakoplovnih kompanija razvio je nove segmente tržišta u zračnom prometu. Taj razvoj temelji se na rastućem prometu između parova gradova u Europi. Izbor niskotarifnih zrakoplovnih kompanija da spajaju nezagušene zračne luke može se protumačiti kao optimalna uporaba slobodnog kapaciteta zračnih luka. No, trenutna struktura zračnog prostora možda nije dizajnirana da prihvati nove trendove prometa. Prije 2000. postojalo je samo nekoliko niskotarifnih prijevoznika, dok ih danas ima gotovo 60, s udjelom u prometu od oko 27 % (Williams 2008.). Kako bilo, nisu svi niskotarifni prijevoznici profitabilni, samo nekolicina najvećih, u mogućnosti su proizvesti konstantnu količinu prihoda, veću od troškova kapitala. Procijenjeno je da će samo nekoliko niskotarifnih prijevoznika preživjeti 2010. s udjelom u prometu od 33% (Airline Bussines, 2005). U svakom slučaju, Ryanair i EasyJet bit će među rijetkim preživjelima, ali tko će još ostati među nekolicinom, nije poznato. Svrha ovog diplomskog rada jest napraviti preliminarnu analizu niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika, uspoređujući njihove karakteristike s ostatkom zračnog prometa i identificiranje potencijalnih izazova u bliskoj budućnosti koji bi se nastavno trebali sustavnije istražiti ciljanim analizama tematski posvećenim niskotarinoim zračnim prijevoznicima. Osnovni cilj ovog diplomskog rada usmjeren je na istraživanje uzoraka niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika, i njihovom usporedbom s konvencionalnim zrakoplovnim prijevoznicima definirati njihov utjecaj na sveukupni zračni promet, te dati smjernice za daljnji razvoj, kao u Europi tako i na području Republike Hrvatske. Diplomski rad koncipiran je u šest poglavlja. Slijedom metodologije izrade znanstvenih i stručnih radova, u uvodnom dijelu je postavljena problematika istraživanja, definiran je cilj istraživanja, prikazana su prethodna istraživanja promatrane problematike, te je predočena struktura rada. Drugi dio rada analizira razvoj niskotarifnog zrakoplovnog prijevozništva u Europi, od njegovih početaka liberalizacije do danas, uključujući statističku analizu prometa i glavne karakteristike mrežnih puteva. U trećem dijelu rada strategije niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika prikazane su glavne prednosti niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika u odnosu na konvencionalne zrakoplovne prijevoznike, njihove glavne karakteristike, budući izazovi i konkurentne strategije. U četvrtom dijelu rada Ryanair – vođa i inicijator u Europi, prikazan je razvoj najvećeg niskotarifnog zrakoplovnog prijevoznika u Europi te glavne strategije prijevoznika kao razlozi za uspjeh. Posebna pažnja posvećena je sustavu sigurnosnog menađmenta s ciljem razjašnjavanja zablude o niskotarifnim prijevoznicima kao nesigurnim prijevoznicima. U petom dijelu rada status niskotarifnog zrakoplovnog prijevozništva u Republici Hrvatskoj prikazan je udio niskotarifnog zrakoplovstva u Hrvatskoj, trenutno stanje zračnih luka i smjernice budućeg razvoja. U posljednjem šestom zaključnom dijelu, izneseni su konačni rezultati istraživanja po pojedinim dijelovima rada i specificirani prijedlozi.

Zračni promet; Niskotarifni zrakoplovni prijevoznici; Zrakoplovno tržište

nije evidentirano