hrvatski

Optimiranje procedura djelovanja u izvanrednim situacijama u zračnoj luci

Statistički podaci jasno govore kako je upravo zračni promet najsigurniji od svih vidova prometa, ali usprkos tome, javnost i dalje uvijek burno reagira na svaku izvanrednu situaciju u zračnom prometu. Kako bi se omogućio kontinuirani uspješni razvitak komercijalnog zračnog prometa, esencijalni su svi napori koji se ulažu da se spriječe zrakoplovne nesreće i nezgode koje bi mogle narušiti povjerenje putnika u industriju zračnog prijevoza. Upravo sigurnost predstavlja temeljnu karakteristiku uspješnog i održivog zračnog prometa. Zrakoplovna industrija, upotrebom najnovijih tehnologija, uvijek tržištu nudi nove generacije zrakoplova koji su znatno kvalitetniji od prethodnih u svim aspektima, pa tako i mnogo pouzdaniji i sigurniji, ali usprkos tome, zbog ubrzanog rasta zračnog prometa u svijetu ne može se očekivati i smanjenje ukupnog broja nesreća ili nezgoda. Putniku, kao krajnjem korisniku usluge prijevoza, nužno je osigurati adekvatnu razinu zaštite u mogućoj izvanrednoj situaciji, što je zadatak svih subjekata sustava zračnog prometa. Najveći broj zrakoplovnih nesreća i nezgoda događa se upravo u zračnim lukama ili u njihovim neposrednoj blizini. Sukladno tomu, operatori zračnih luka trebaju stvoriti pretpostavke da se smanji mogućnost događanja nesreća ili nezgoda, te se moraju posebno pripremiti za djelovanje u mogućim izvanrednim situacijama. Kako bi posljedice štetnog događaja bile što je moguće manje, naročito u smislu spašavanja ljudskih života, a zatim održavanja funkcionalnosti zračne luke, nužna je što je moguće veća kvaliteta procesa planiranja svih aktivnosti koje se provode ukoliko do izvanredne situacije dođe. Optimiranje procedura djelovanja u izvanrednim situacijama u zračnoj luci podrazumijeva primjenu prikupljenih saznanja, sastavljenih u formi međunarodnih i domaćih propisa, na zračne luke na način da se optimiziraju postupci djelovanja i provede što je moguće uspješnija akcija spašavanja. U tom procesu potrebno je izvršiti istraživanje svih mogućnosti koje mogu na bilo kakav način doprinijeti što učinkovitijem djelovanju u slučaju izvanrednog događaja. Svrha i osnovni cilj ovog diplomskog rada je istražiti mogućnosti optimiranja procedura djelovanja u izvanrednih situacijama u zračnoj luci u cilju smanjenja svih negativnih posljedica koje su produkt štetnog događaja. Samo optimiranje ovakvog plana djelovanja, u prvom redu, podrazumijeva racionalizaciju tehnološkog procesa djelovanja u slučaju izvanrednog događaja. Upotrebom informatičke tehnologije moguće je stvoriti sustavan, logičan, jednoznačan i precizan način rada, što su bez dvojbe, poželjne značajke sustava koji treba biti osnovna podrška u donošenju odluka i provođenju svih procedura u izvanrednim situacijama. Kao rezultat optimiranja plana djelovanja u izvanrednim situacijama u zračnoj luci može se očekivati učinkovitije obavljanje predviđenih mjera i aktivnosti, brži početak akcije spašavanja, jednostavnije ažuriranje svih podataka, djelotvornije raspolaganje resursima, te bolji ishod akcije spašavanja. Diplomski rad koncipiran je u šest poglavlja. Slijedom metodologije izrade znanstvenih i stručnih radova, u uvodnom dijelu postavljena je problematika istraživanja, definiran je cilj istraživanja, predočena je struktura rada, te su prikazana prethodna istraživanja tretirane problematike. U drugom poglavlju, obrađena je statistika svih zrakoplovnih nesreća s naglaskom na kategoriju CFIT (Controlled flight into terrain) nesreća, gdje su i objašnjeni i moderni sustavi upozoravanja na prepreke, te je prikazana statistika i raspodjela mjesta nesreća do kojih dolazi u fazama leta u neposrednoj blizini zračne luke. U trećem poglavlju, objašnjen je pojam sigurnosnog menadžmenta, te je prikazan Sustav Sigurnosnog Menadžmenta (SMS) sa svim svojim prednostima. Zatim je objašnjen pojam "emergency" planiranja, te izvršena usporedba preventivne i reaktivne metode prevencije zrakoplovnih nesreća. Također, pregledana je kompletna referentna normativa u pogledu sigurnosti zračnog prometa. Četvrto poglavlje, obrađuje analizu plana djelovanja (“ emergency plana“ ) u izvanrednim situacijama na primjeru Zračne luke Pula. Najprije su analizirane posebnosti Zračne luke Pula kao takve sa svim svojim geografskim, fizičkim i prometnim značajkama. Zatim je prikazan organizacijski ustroj Zračne luke Pula, odgovorna tijela rukovođenja u izvanrednim situacijama, te su prikazani tipovi izvanrednih događaja i obrađena struktura "emergency" plana. Peto poglavlje obrađuje primjenu i mogućnosti optimiranja “ emergency plana“ u izvanrednim situacijama u zračnoj luci. Najprije su detaljno opisane sve temeljne značajke kvalitetnog i efektivnog "emergency" plana, zatim je definirana funkcija operativnog centra i obrazložena zapovjedna struktura, te prikazan je optimirani plan postupanja u slučaju izvanrednog događaja. Naposljetku je opisan slučaj uklanjanja oštećenog zrakoplova sa potrebnim procedurama djelovanja i objašnjena su pojedina tehnološka unapređenja koja omogućavaju racionalizaciju tehnološkog procesa djelovanja u spomenutim izvanrednim situacijama. U posljednjem zaključnom dijelu predstavljena je sinteza svih postignutih rezultata i spoznaja do kojih se došlo tijekom istraživanja. Objašnjene su i prikazane mogućnosti optimiranja procedura djelovanja u izvanrednim situacijama, te konkretizirano je ono najvažnije. Također, prikazane su zaključne mogućnosti unapređenja akcije spašavanja informatičkim sustavima, te racionalizacija svih aktivnosti potrebna da se minimaliziraju štetne posljedice nastale izvanrednim događajem i ponovno normalizira redovit promet. Sigurnost predstavlja osnovni preduvjet obavljanja zračnog prometa u svijetu. Iz tog razloga, ova tematika predstavlja bitno područje istraživanja za sve stručne osobe u tom polju. Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo – ICAO je donošenjem propisa, standarda i preporuka, odredila okvire koji definiraju sve mjere i aktivnosti koje valja poduzeti u slučaju izvanrednog događaja u zračnoj luci. Također, u svijetu postoji i velik broj nevladinih organizacija koje se bave izučavanjem problema sigurnosti zračnog prometa, ali ne toliko samim planiranjem u izvanrednim situacijama u zračnim lukama. Istraživanje mogućnosti optimiranja procedura djelovanja, pogotovo u domaćim okvirima predstavlja pravu rijetkost. Elementi planiranja u izvanrednim situacijama u zračnim lukama prikazani su više znanstveno-istraživačkih radova, a neki od njih su sljedeći: • Ashford N., Stanton, H.P.M., Moore, A.C.: Airport Operations, Mcgraw-Hill, New York, 1997. • Steiner, S.: Elementi sigurnosti zračnog prometa, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1998. • Pavlin, S.: Aerodromi I, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002. • Pavlin, S., Roguljić, S., Bilas, P.: Planiranje i koordiniranje aktivnostima u slučaju izvanrednih situacija u Zračnoj luci Split, Zborniku radova s 2. Međunarodnog kongresa Transport, promet, logistika ; Portorož, 2000. • Airport Service Manual: Airport Emergency Planning, ICAO, Montreal, 1991. Kao rezultate istraživanja u ovom radu valja očekivati: • da se primjenom novijih tehnoloških rješenja mogu učinkovitije obavljati mjere i postupci predviđeni "emergency planom", • olakšano ažuriranje svih promjenljivih podataka i djelotvornije raspolaganje resursima, te jednostavniju koordinaciju svih odgovornih subjekata i sudionika akcije spašavanja. • optimiranje samih procedura djelovanja u izvanrednim situacijama u zračnoj luci.

Zračni promet; Zračna luka; Planiranje djelovanja u izvanrednim situacijama

nije evidentirano