hrvatski

analiza sigurnosti prometa u tunelima sveti rok i mala kapela

Dovršetkom i puštanjem u promet desne cijevi tunela Mala Kapela mjesecu lipnju 2005.godine u cijelosti je autocestom povezan Zagreb i Split.Trasa autoceste je izgrađena u punom profilu autoceste, što podrazumijeva dva odvojena kolnika sa po dvije vozne i jednim zaustavnim trakom, razdjelnim pojasom za razdvajanje suprotnih prometnih smjerova i križanjima u dva i više nivoa.Osim otvorenih dijelova autoceste u punom profilu su izgrađeni i svi objekti na trasi s iznimkom tunela Mala Kapela i Sveti Rok, koji su građeni fazno s jednom cijevi za dvosmjerni promet.Odabir ove strategije gradnje jedne cijevi proizlazi iz prometnih i ekonomskih kriterija.Naime prognoze očekivanog obima prometa na autocesti govore u prilog tvrdnji da ne postoji ni prometna ni ekonomska opravdanost izgradnje i puštanje obje cijevi tunela.Ovo pogotovo što tuneli Mala Kapela i Sveti Rok spadaju u kategoriju dugih tunela, kojih izgradnja i opremanje iziskuje velika financijska sredstva. Svakako da je puštanje u promet po jedne cijevi tunela imalo određene rizike kako za propusnu moć autoceste tako i na stupanj sigurnosti prometa kroz tunele, gdje se sa punog profila autoceste restrikcijom prometnih traka na prilazima tunelu promet dvosmjerno, sa po jednom trakom za svaki smjer vožnje propušta kroz tunel.Kako bi osigurao visok nivo sigurnosti prometa i reducirao potencijalni rizik u tunelima i na prilazima prometnica na snazi je poseban režim vožnje koji je imao cilj smanjivanje brzine vožnje apsolutnu zabranu pretjecanja i homogeniziranje prometnog toka kroz tunel. Cilj razrade ove analize je izučavanje uzroka i posljedica događanja prometnih nesreća u tunelima Mala Kapela i Sveti Rok s osvrtom na mjere i aktivnosti koje s provode u upravljanju prometnim tokovima.

sigurnost; promet; tunel

nije evidentirano