hrvatski

Uvod u mehaniku II : Primjenjena statika

Gradivo statike krutih tijela zbog svoje opsežnosti tiskano je u dva sveska. Prvi svezak Uvod u mehaniku – Statiku krutih tijela ima dva dijela: Uvod u mehaniku (1. i 2. poglavlje) i Teorijska ili racionalna statika (3., 4. i 5. poglavlje). Drugi svezak Primijenjena statika ima četiri poglavlja koja čine jednu cjelinu. U prvom poglavlju prvog sveska daje se uvod ne samo u statiku nego je to uvod u cijelu teorijsku i primijenjenu mehaniku, dakle odnosi se i na kinematiku i dinamiku kao i druge grane mehanike primjerice na mehaniku čvrstih tijela. U njemu su obrađeni fizički temelji mehanike, objašnjena je veza mehanike s fizikom, matematikom i tehnikom. Dan je iscrpan uvod u povijesni razvoj mehanike s kratkim osvrtom na razvoj prirodne filozofije i znanosti uopće. U drugom poglavlju dan je kratak uvod u vektorsku algebru. Razvoj vektorske algebre bez sumnje je makar u početku dobrim dijelom inspiriran potrebama mehanike, a posebno statike. S druge strane danas je nezamislivo izlaganje mehanike bez primjene vektora. Slijedeća tri poglavlja odnose se na teorijsku ili racionalnu statiku iako je i ona tako izlagana da je pripremljena, koliko je to bilo moguće, za neposrednu primjenu u rješavanju tehničkih problema. U trećem se poglavlju definiraju osnovni pojmovi statike i daje pet osnovnih aksioma statike. Polazeći od tih definicija i aksioma deduktivnim postupkom izvode se svi teoremi statike krutih tijela. U četvrtom poglavlju iznose se postupci rastavljanja i sastavljanja sila vektorskim, analitičkim i grafičkim postupkom. Grafički su postupci dani radi što zornije slike i boljeg razumijevanja, a ne kao postupci kojima se dolazi do rješenja konkretnih zadataka. Razmatraju se pojmovi kao što su vijak sila, križ sila, invarijante sustava sila, centralna os sustava sila. U petom se poglavlju razmatraju uvjeti ravnoteže ; prvo kanonski koji uvijek daju sustav linearno nezavisnih jednadžbi ravnoteže. Zatim se izvode nekanonski uvjeti ravnoteže i objašnjavaju dopunski uvjeti koji osiguravaju linearnu nezavisnost jednadžbi. Ukratko su izložene osnovne grafostatike. Problemu se pristupa općenito iako se iz pedagoških razloga prvo obrađuje sučeljeni sustav sila, pa tek onda opći prostorni sustav sila. U potpoglavlju 5.5. razmatraju se mnogi primjeri rješavanja ravnoteže. Iz pedagoških razloga ide se od jednostavnijih i lakših prema složenijim i težim primjerima. Redom se razmatra ravnoteža: čestice, krute ploče u ravnini, prostorno–paralelnog sustava sila i krutog tijela. Razmatraju se načini učvršćenja čestice, ploče i krutog tijela. Drugi svezak u kojem se izlaže primijenjena statika podijeljen je u četiri poglavlja. U šestom se poglavlju razmatraju sile trenja te njihovo djelovanje na jednostavne tehničke uređaje i naprave kao što su klin, kosina, vijak, vijčana dizalica ili preša. U sedmom poglavlju izloženi su postupci određivanja težišta, središta mase i geometrijskog središta homogenih tijela, tankih ljusaka, tankih ploča i presjeka te homogenih zakrivljenih štapova. Slijedi izlaganje statičkih momenata ploha te momenata tromosti ravnih presjeka kao i dinamičkih momenata tromosti tijela. Iako se ti pojmovi u manjoj mjeri koriste i u statici oni su ovdje pripremljeni za kasniju uporabu u mehanici čvrstih tijela te u dinamici. Obrađeni su ovdje na jednom mjestu jednim dijelom jer je to u skladu s nastavnim planom Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. No bitniji je razlog matematički formalizam koji je isti kako za momente tromosti ravnih presjeka tako i za dinamičke momente tromosti. U osmom poglavlju obrađuju se nosači i to: rešetkasti nosači, puni ravni nosači, zakrivljeni nosači, okviri i savitljivi nosači (lančanice). Definirani su pojmovi komponenata unutarnjih sila tj. uzdužnih i poprečnih sila te momenata savijanja i uvijanja. Na kraju se razmatra ravnoteža mehanizama, jednostavnih naprava i strojeva. Deveto poglavlje obrađuje analitičku statiku. Izvodi se princip virtualnog rada i potencijalne energije te razmatraju vrste ravnoteže: stabilna, labilna i indiferentna. Daje se energijski kriterij uvjeta stabilnosti ravnoteže. Udžbenik je pisan za studente dodiplomskog i diplomskog studija strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva u smislu Bolonjske deklaracije za predmet Mehanika I koji se predaje u prvom semestru i to 3 sata predavanja i 3 sata vježbi. Očekuje se da će dio tih studenata nastaviti doktorski studij. U tom smo smislu ovaj udžbenik nastojali učiniti potpunim, tj. izložili smo gradivo u vrlo širokom opsegu tako da će student i inženjer u praksi u njemu naći gotovo potpuno teorijsku pripremu i veliki dio njene praktične primjene. Neželeći učiniti udžbenik preopsežnim nužno smo ispustili neke manje važne pojedinosti. Jasno je da se ovako zamišljen sveobuhvatan udžbenik može učiniti preopsežan i težak. Pokušali smo, a nadamo se i uspjeli, prikladnim i postupnim izlaganjem gradiva olakšati njegovo usvajanje. Tome će pridonijeti brojni i dobro odabrani primjeri i zadaci na kraju svakog poglavlja.

sila trenja; nosači; unutarnje sile; težište; momenti inercije

nije evidentirano