hrvatski

Projektiranje automatskih montažnih sustava

Montaža je tehnologija građenja, odnosno izgradnja nove strukture povećane vrijednosti. Neizostavni je dio proizvodnog procesa završnog proizvoda koji čine najmanje dva ugradbena dijela. Montaža se susreće i u svakodnevnom životu, u kojem se komponiranjem različitih elementa unutar životnog prostora, kao što su npr. posuđe, knjige, rublje, namještaj, hrana itd. nesvjesno mijenja ili oblikuje njihov prostorni raspored, odnosno montiraju se ili sklapaju u cilju stvaranja struktura željene funkcionalnosti ili vizualnosti. Riječ montaža potječe iz francuskog jezika (fr. montage), a odgovarajuća hrvatska riječ koja opisuje isti pojam jest sklapanje. S obzirom na uvriježenost u inženjerskoj praksi, riječ montaža u knjizi se ravnopravno koristi s hrvatskom inačicom. Montaža, odnosno sklapanje, primarno se bavi geometrijom i prostornim rasporedom elemenata. Ta je tehnologija jednako stara kao i ljudska civilizacija. Prve pretpovijesne alatke koje su nastale kombiniranjem različitih materijala, npr. kamena oštrica povezana biljnim ili životinjskim vlaknima s drvenom ručkom, predstavljaju početak razvoja tehnologije sklapanja. U usporedbi s drugim tehnologijama iznimno je složena jer objedinjuje različite tehnike, integrirajući operacije rukovanja i spajanja. Te operacije iziskuju vrlo složene motoričke sposobnosti, ali i percepciju i inteligenciju. Odgovor na takve zahtjeve danas se ponajprije prepoznaje u mehatronici i umjetnoj inteligenciji. Zbog svoje složenosti montaža se sporije razvijala, mehanizirala, automatizirala i robotizirala, poglavito u odnosu na obradne tehnologije. Zato su prvi tranzicijski procesi premještanja proizvodnje iz razvijenih zemalja u zemlje s niskim nadnicama bili povezani s montažom. Dugogodišnji proces tranzicije u pokušaju snižavanja troškova proizvodnje i održavanja konkurentnosti rezultirao je znatnim gubitkom proizvodnih resursa te je postao ozbiljan problem zapadnih ekonomija. Danas je situacija drugačija. Automatizacija montaže postala je glavni strateški pravac racionalizacije proizvodnje kao jedan od najvažnijih načina zadržavanja proizvodnje u razvijenim zemljama. Stoga su znanja na ovom području jednako konkurentna i važna za svakog inženjera, bez obzira na zadatke kojima se bavi. Poznavanje tehnologije montaže jednako je važno i za konstruktora i za tehnologa. Konstruktor mora voditi računa o funkcionalnosti konstrukcije kao i o njezinoj tehnologičnosti u pogledu sklapanja. Ova knjiga je nastala kao rezultat našeg dugogodišnjeg istraživačkog i projektnog rada na području automatizacije sklapanja. Isprepliće teorijska i praktična znanja vodeći računa o širini inženjerskih spoznaja kojima je potrebno vladati pri projektiranju sustava za automatsku montažu. Stoga sadrži posebna poglavlja o elementima automatizacije, robotici, upravljačkim sustavima, programiranju automatski vođenih sustava, ali i poglavlja o metodologiji projektiranja i korištenju suvremenih CAD-inženjerskih alata. Knjiga se primarno temelji na prethodnim publikacijama: Nikolić G.: Mehanizacija i automatizacija, sveučilišni udžbenik, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1989. ; PREDGOVOR Projektiranje automatskih montažnih sustava 10 Vranješ B., Jerbić B., Kunica Z.: Montaža, Inženjerski priručnik IV (poglavlje 2.14), Školska knjiga, Zagreb, 1995. (u tisku) i prilozima za predavanja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Koristili smo se relevantnim izvorima iz raspoložive stručne literature, navedenim u popisu na kraju knjige. Knjiga je namijenjena studentima tehničkih fakulteta i veleučilišta, ali i inženjerima u praksi koji se bave projektiranjem automatskih sustava.

Automatizacija; robotika; proizvodnja; montaža; projketiranje

nije evidentirano