Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Geoprometni čimbenici razvoja pomorskih i riječnih luka i terminala (CROSBI ID 365146)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Hodak, Tomislav Geoprometni čimbenici razvoja pomorskih i riječnih luka i terminala / Jolić, Natalija (mentor); Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, . 2011

Podaci o odgovornosti

Hodak, Tomislav

Jolić, Natalija

hrvatski

Geoprometni čimbenici razvoja pomorskih i riječnih luka i terminala

U povijesti, civilizacije su se uvijek naseljavale i razvijale u blizini vode i vodnih putova jer se postiže efikasniji transport robe preko vodnih putova za razliku od cestovnih putova. Složena mreža veze između morskih i luka na unutarnjim plovnim putovima, željeznice, zračnih i cestovnih putova čini osnovu ekonomskog bogatstva diljem svijeta. Zahtjevom za sve veću mogućnost prijevoza velike količine tereta dovodi do razvoja i usavršavanja novih brodova, ali i do razvoja i usavršavanja novih brodskih sustava za prijevoz poput tegljačkog sustava ili potiskivanog sustava. U početku brodarstva brod je bio zapravo samo izdubljeno deblo dok se povećanjem znanja i potrebe za boljim, kvalitetnijim i sigurnijim transportom razvili u početku jednostavni splavovi, a kasnije i prvi brodovi. U početku brodovi su bili pogonjeni čistom snagom ljudskog mišića, uz pomoć vesla. Gradnjom i korištenjem sve većih i težih brodova dolazi do novoga pogona u obliku vjetra. Tada nastaju prvi jedrenjaci koji ostaju u upotrebi skroz do izuma brodova na mehanički pogon. Mehanički pogon se konstantno razvija, pa čak i danas dolazi do novih tehničkih i ekonomskih riješenja kako bi se povećala eksploatacija broda. Povećavanjem mase i veličine broda dolazi i do povećanja gaza i produživanja privezivanja broda u luci radi potrebnog vremena kako bi se prekrcao teret. Time nastaje potreba za razvojem kompleksnijih, bržih i sigurnijih načinima prekrcaja tereta. Razvijaju se razni načini, poput RO-RO (roll on – roll off) način, koji se temelji na ukrcavanju tereta na brod pomoću raznih traktora i kamiona horizontalnim ravninama. Razvija se i LO – LO (Lift on – Lift off) čiji je temelj prekrcaj tereta sa i na brod pomoću dizalica. Dizalice mogu biti lučke, fiksne na dokovima ili mogu biti dizalice koje se nalaze na brodu. Temeljni princip ovog načina prekrcaja je da se teret prekrcava okomitim ravninama, tj. teret se podiže i spušta sa broda i na brod. Postoji i FO – FO (Float on – Float off) koji je princip utovara da brod koji sadrži teret jednostavno uplovi u brod maticu te se tamo prikači i nastavi putovanje na brodu matici kao jedan teret. Povećanjem veličine, količine i gaza broda dovelo je do paralelnog razvoja luka i lučkih postrojenja i mehanizacije.

geoprometni čimbenici; razvojni planovi; luka

nije evidentirano

engleski

Geographical factors of the maritime and river ports and terminals development

nije evidentirano

geographical factors; development plans; port

nije evidentirano

Podaci o izdanju

56

14.07.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Fakultet prometnih znanosti

Zagreb

Povezanost rada

Tehnologija prometa i transport