Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Smjernice razvoja zakonskih propisa glede emisija štetnih i neštetnih tvari iz prometa u Europskoj uniji (CROSBI ID 585946)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Golubić, Jasna ; Vogrin, Zoran ; Kaštela, Slobodan Smjernice razvoja zakonskih propisa glede emisija štetnih i neštetnih tvari iz prometa u Europskoj uniji // Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja : zbornik radova / Steiner, Sanja ; Božičević, Josip ; Bukljaš Skočibušić, Mihaela (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012. str. 80-84

Podaci o odgovornosti

Golubić, Jasna ; Vogrin, Zoran ; Kaštela, Slobodan

hrvatski

Smjernice razvoja zakonskih propisa glede emisija štetnih i neštetnih tvari iz prometa u Europskoj uniji

Porast emisije stakleničkih plinova najteže je suzbiti u prometu budući da implementacija mjera vrlo sporo djeluje, a one se u najvećoj mjeri odnose na napredak na tehničkim značajkama motornih vozila. Transportni sektor je drugi najveći izvor ugljik-IV- oksida u EU. Dok je između 1990. i 2004. godine Europska unija smanjila emisiju stakleničkih plinova za oko 5%, u istom razdoblju se emisija CO2, kao posljedica cestovnog prometa, povećala za 26%. Vijeće za okoliš EU podržava cilj kojim se porast globalne temperature ograničuje na maksimalnih 2°C u odnosu na predindustrijsko doba. U skladu s time, EU je postavila cilj smanjenja emisija za 20% u 2020.g, u odnosu na 1990.g, s time što je spremna smanjiti emisije i do 30% ako to učine druge industrijalizirane države /4/. Hrvatska, kao zemlja koja se namjerava pridružiti EU, treba također slijediti trend smanjenja emisija iz prometnog sektora i usvojiti predložene mjere oporezivanja i poreznih olakšica kako bi se vozni park učinio ekološki prihvatljivijim. Zrakoplovstvu će najveći izazov biti udovoljavanje zahtjevu rasta zračnog prometa i uspješno rukovođenje nad ekološkim zahtjevima. Glavni cilj je postizanje ravnoteže između utjecaja na okoliš, ekonomskog rasta i društvenog razvoja, a to je prepoznato kroz zrakoplovnu organizaciju za civilno zrakoplovstvo (ICAO), Eurocontrola i razvijenih zemalja, tako da ne postoji razlog zbog kojeg se definirane procedure ne bi mogle primjenjivati unutar zračnog prometa RH za sve domaće i inozemne zrakoplove. Prijevoz robe i putnika željeznicom pridonosi efikasnijem korištenju energije i manjoj emisiji štetnih tvari u odnosu na druge oblike prijevoza. To znači da je vrlo mali udio dizelske vuče, no unatoč tome doneseni su propisi o ograničavanju dopuštene emisije štetnih tvari iz ispušnih plinova dizelske vuče koji se prvenstveno odnose na dušične okside i čestice. U radu se daje sažet prikaz smjernica razvoja zakonske regulative glede emisija štetnih i neštetnih tvari iz prometa u Europskoj uniji.

zakonska regulativa; emisija štetnih i neštetnih tavri; promet; EU

nije evidentirano

engleski

Guidelines for the development of legislation regarding emissions of hazardous and non-hazardous substances from the market in the European Union

nije evidentirano

the legislation; the emission of harmful and non-harmful substances; transport; EU

nije evidentirano

Podaci o prilogu

80-84.

2012.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja : zbornik radova

Steiner, Sanja ; Božičević, Josip ; Bukljaš Skočibušić, Mihaela

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

978-953-154-118-3

Podaci o skupu

Znanstveni skup: Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja

predavanje

11.04.2012-11.04.2012

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Tehnologija prometa i transport