hrvatski

Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja u pedijatriji

Početni pristup životno ugroženom bolesniku uvijek je isti. Međutim, odgovoriti na pitanje kako kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama doći do dijagnoze bolesti u konkretnog bolesnika ili kako prepoznati dijete koje nije životno ugroženo i dijete kojemu je život ugrožen ili može biti ugrožen, daleko je složeniji. Djeca nisu ljudi u malom ili „mali ljudi“. Njihov razvoj, rast, prehrana i bolesti tijekom novorođenačke i dojenačke dobi, djetinjstva i mladosti, čine svaki slučaj jedinstvnim. Obuhvatiti sve aspekte hitnih stanja s kojima se liječnik može suočiti moguće je samo suradnjom stručnjaka raznih specijalnosti. Smjernice o liječenju životno ugroženoga djeteta usklađene su s novim preporukama ILCOR-a (eng. International Liaison Committee on Resuscitation) iz 2010. i obuhvaćene su knjizi Hitna stanja u pedijatriji (ur. J. Meštrović i sur. Medicinska naklada 2011). Važno je da svi koji sudjeluju u lancu zbrinjavanja životno ugroženog djeteta imaju ista znanja i vještine te da se međusobno razumiju i nadopunjavaju. U tom kontekstu, uloga pedijatrijske laboratorijske medicine i laboratorijskih stručnjaka uvelike se mijenja. Aktivno sudjelovanje laboratorijskih stručnjaka u procesu cjelokupne zdravstvene skrbi bolesnika, a posebno životno ugroženog bolesnika koji je još i dijete, zahtjeva trajnu edukaciju i stjecanje znanja i vještina u svim fazama laboratorijskog rada. Kako u što kraćem vremenu pravilno uzeti i dobiti male količine prihvatljivog uzorka, biti siguran u točnost dobivenih rezultata, kako ih pravilno interpretirati kada su podatci o djetetu nedostupni ili kada donijeti odluku o neizdavanju rezultata samo su neki od izazova pedijatrijske laboratorijske medicine, dok jasni i dostupni postupnici u svim tim situacijama kao i njihova standardizacija postaju potreba. Sa tog stanovišta, pedijatrijska laboratorijska medicina nudi mnoge mogućnosti za bazična kliničko-laboratorijska istraživanja i obrazovanje. Cilj nam je predočiti ključne aspekte u pedijatrijskoj laboratorijskoj medicini s kojima se suočavaju kliničari i laboratorijski stručnjaci. Naglasak je na hitnim stanjima u pedijatriji, a uključuje laboratorijsku dijagnostiku uz bolesnika (eng. point-of-care, POC), prijeanalitičke, analitičke i poslijeanalitičke čimbenike, referentne intervale specifične za dobne skupine, alternativne laboratorijske testove, kliničke učinke. Nadalje, želimo upoznati kliničare sa svim dilemama i problemima s kojima se susrećemo, ali i upoznati njihove. To doprinosi boljoj međusobnoj komunikaciji i nedvojbeno vodi krajnjem cilju: što bolja i kvalitetnija zdravstvena skrb ove vrlo široke, heterogene i osjetljive populacije koju jednim imenom zovemo djeca.

djete; hitna stanja; laboratorijska dijagnostika

nije evidentirano