hrvatski

Model upravljanja potrošnjom energije

Niskoenergetske kuće su cilj kojem bi se danas trebalo težiti u smislu ušteda na izdacima za električnu energiju i implementacija čistih tehnologija. Početni investicijski troškovi ovakvih sustava su veliki, ali uz povoljnu strategiju vođenja sustava povrat novca bi mogao biti realiziran u kraćem roku. Kućni automatizacijski sustavi omogućuju precizno centralizirano rukovođenje sustavom grijanja i hlađenja. U ovom radu se neće dotaknuti tema hlađenja jer je model napravljen za zimski tjedan. Pitanje je gdje se mogu ostvariti najveće uštede i sa kojom strategijom vođena sustava. Sustav koji će u ovom radu biti opisan je sastavljen od dizalice topline zrak/voda, električnog grijača za pokrivanje vršnih opterećenija, akumulacijskoga spremnička topline i podnog grijanja. U ovom radu će se pokazati isplativost ugradnje ovakvog sustava u objekt u rezidencijalnom sektoru na području Hrvatske. Baza rada će biti simulacija za pokrivanje ukupnih toplinskih opterećenja izračunatih prema normi VDI4655 za zimski tjedan u kontinentalnom dijelu. Također će se prikazati udio dizalice topline i električnih uređaja u ukupnom električnom opterećenju sustava također dobivenom iz norme VDI4655 za tipične dane. Faktori sa kojima sam množio dnevna opterećenja ovisna o tipu dana su dobiveni od hrvatskog hidrometeorološkog zavoda. Rad sustava tijekom zimskog tjedna je podijeljen na 3 glavne strategije vođenja simulacije: 1.Sustav sa dizalicom topline i bez rada električnog grijača ; 2.Sustav sa dizalicom topline i električnim grijačem za pokrivanje vršnih opterećenja ; 3.Sustav sa dizalicom topline i električnim grijačem te pritom uzetom cijenom električne energije u obzir . U svakoj je strategiji vođenja sustava prisutan akumulacijski spremnik topline.

potrošnja energije; optimiranje; simulacija; dizalica topline

nije evidentirano