hrvatski

Funkcija vozarina u poslovanju morskog brodara

Važan dio dobara na međunarodnom tržištu razmjenjuje se morem, što ukazuje na veličinu potencijala i mogućnosti iskorištenja pomorskog tržišta. Morsko brodarstvo na nacionalnoj razini pozitivno utječe na platno bilancu države, a ako se morski brodar pojavljuje u svojstvu izvoznika, osigurava i značajan priljev deviza. Najvažnija stavka u poslovanju morskoga brodara može se odrediti kao stalna težnja za ostvarenje što veće dobiti uz stalno povećanje kvalitete usluga, koja je posljedica većeg raspona između ostvarenih prihoda i troškova. U takvoj situaciji presudnu ulogu ima visina vozarine, povećanje dobiti iz poslovanja, izraženo u novčanim jedinicama vrijednosti, osnovni je i stalan problem u povećavanju uspješnosti i sigurnosti poslovanja morskoga brodara. Određivanje vozarine kao važna čimbenika u poslovanju morskoga brodara koji će utjecati na stalno i postojano povećanje uspješnosti i sigurnosti poslovanja, posebno na globalnom tržištu morskoga brodarstva gdje je prisutna stalna i oštra konkurencija. Takav problem je potrebno konzistentno istražiti, osobit s obzirom na činjenicu da se reguliranjem visine vozarina sve više temelji na konkurentskim prednostima pojedinog morskog brodara, a da se stari sustav reguliranja pomoću konferencija i pulova sve više napušta. Vozarina kao naknada morskom brodaru za pomorsko- prometnu uslugu već je više desetljeća predmetom zanimanja i istraživanja pomorskih ekonomista. Pritom su posebno aktivni na tom području bili američki, britanski i njemački pomorski stručnjaci, što je izravna posljedica činjenice da oni dolaze iz država koja početkom 20. stoljeća najviše pridonose razvoju svjetskog gospodarstva i tržišta. Jedan od značajnih čimbenika njihova utjecaja na razvoj svjetskog gospodarstva svakako je najrazvijenija i najbrojnija trgovačka mornarica upravo u tim državama: naime 1900. godine taj udio u Velikoj Britaniji iznosio je 45, 8%, a u SAD-u 9, 5%, a u Njemačkoj 9, 2%. dosadašnja istraživanja inozemnih stručnjaka obuhvatila su vozarine prema mjestu nastanku pomorsko-prometne usluge, odnosno prema vrsti morskoga brodara (linijsko, slobodno ili tankersko). Domaća znanstvena i stručna literatura počela se baviti problematikom vozarina potkraj pedesetih godina 20. stoljeća. Daljnje proučavanje formiranja vozarina slijedi u druga dva desetljeća 20. stoljeća, odnosno u 60-tim i 70-tim godinama, kad je važan doprinos znanosti dao prof. I. Rubinić. U tim 80-tim i 90-tim 20. stoljeća i dalje je aktualan problem formiranja vozarina i postizanja što veće konkurentnosti na pomorskom tržištu.

vozarina; brodar; trošak

nije evidentirano