hrvatski

Pismenost žena jugoistočne Europe

Pismenost i obrazovanje su vrlo važni aspekti u procesu emancipacije žena i stvaranja civilnog društva. Posebno je to važno ako se zna da je u svijetu koji broji više od 6 milijardi stanovnika, skoro milijarda nepismenih, od kojih dvije trećine čine žene. U zemljama Jugoistočne Europe stupanj pismenosti je niži nego u zemljama Centralne i Zapadne Europe što je odraz kulturnog nasljeđa. Jedino je u Sloveniji situacija bila i ostala povoljnija, i upravo je ova Republika bila pol razvoja odakle se širio utjecaj prema jugoistoku. Iako je nakon drugog svjetskog rata postignut veliki napredak u opismenjavanju stanovništva, razlika u razini pismenosti između muškaraca i žena je jos uvijek izrazita. U strukturi ukupnog nepismenog stanovništva zemalja Jugoistočne Europe, žene čine više od 70%. Izuzetak je jedino Slovenija (udio nepismenih žena je manji od 60%), a najnepovoljnija je situacija u Centralnoj Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ovako velika nepismenost žena odnosi se uglavnom na starije dobne grupe, na stanovništvo starije od 50 godina, dok su udjeli žena koje ne znaju ni čitati ni pisati znatno manji u mlađim godištima, pa je pretpostavka da će se nepismenost izumiranjem starijih generacija iskorijeniti. U analizi obrazovanosti ženskog stanovništva starijeg od 15 godina u zemljama Jugoistočne Europe, uočeno je da je još uvijek prema popisu iz 1991. godine visok udio osoba koje nemaju završenu osnovnu školu. Situacija je najpovoljnija u Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj, a napose u Sloveniji, dok je u ostalim zemljama bivše Jugoslavije vrlo nepovoljna. Naročito u Bosni i Hercegovini, gdje je 1991. godine bilo samo 30% žena starijih od 15 godina koje su završile više od osnovne škole.Upravo stoga mjere prosvjetne politike na području jugoistočne Europe trebaju dobiti odgovarajuće mjesto u koncepciji društvenog i ekonomskog razvoja.

Pismenost; Obrazovanost; Jugoistočna Europa; Bivša Jugoslavija

nije evidentirano

engleski

Literacy of Women in South East Europe

Pismenost i obrazovanje su vrlo važni aspekti u procesu emancipacije žena i stvaranja civilnog društva. Posebno je to važno ako se zna da je u svijetu koji broji više od 6 milijardi stanovnika, skoro milijarda nepismenih, od kojih dvije trećine čine žene. U zemljama Jugoistočne Europe stupanj pismenosti je niži nego u zemljama Centralne i Zapadne Europe što je odraz kulturnog nasljeđa. Jedino je u Sloveniji situacija bila i ostala povoljnija, i upravo je ova Republika bila pol razvoja odakle se širio utjecaj prema jugoistoku. Iako je nakon drugog svjetskog rata postignut veliki napredak u opismenjavanju stanovništva, razlika u razini pismenosti između muškaraca i žena je jos uvijek izrazita. U strukturi ukupnog nepismenog stanovništva zemalja Jugoistočne Europe, žene čine više od 70%. Izuzetak je jedino Slovenija (udio nepismenih žena je manji od 60%), a najnepovoljnija je situacija u Centralnoj Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ovako velika nepismenost žena odnosi se uglavnom na starije dobne grupe, na stanovništvo starije od 50 godina, dok su udjeli žena koje ne znaju ni čitati ni pisati znatno manji u mlađim godištima, pa je pretpostavka da će se nepismenost izumiranjem starijih generacija iskorijeniti. U analizi obrazovanosti ženskog stanovništva starijeg od 15 godina u zemljama Jugoistočne Europe, uočeno je da je još uvijek prema popisu iz 1991. godine visok udio osoba koje nemaju završenu osnovnu školu. Situacija je najpovoljnija u Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj, a napose u Sloveniji, dok je u ostalim zemljama bivše Jugoslavije vrlo nepovoljna. Naročito u Bosni i Hercegovini, gdje je 1991. godine bilo samo 30% žena starijih od 15 godina koje su završile više od osnovne škole.Upravo stoga mjere prosvjetne politike na području jugoistočne Europe trebaju dobiti odgovarajuće mjesto u koncepciji društvenog i ekonomskog razvoja.

literacy; education; South East Europe; Former Yugoslavia

nije evidentirano