hrvatski

Pravi značaj neprikrivene nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj

U radnji su istraženi uzroci i vrste neprikrivene nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1961 do 1991 godine. Utvrđeno je da postoji dugogodišnji višak ponude radne snage. Taj višak je na početku promatranog razdoblja bio uzrokovan naglom deagrarizacijom i nemogućnošću modernog sektora privrede da apsorbira poljoprivrednu radnu snagu. Odlaskom dijela tih radnika na privremeni rad u inozemstvo, kao i porastom zaposlenosti neovisno o rastu društvenog proizvoda bile su ublažene posljedice nezaposlenosti. Ovo istraživanje ukazuje da naznačeni pokušaji nisu bili dovoljno efikasni, jer je nezaposlenost u osamdesetim godinama kontinuirano rasla. U 1988 godini uzrok porastu nezaposlenosti je bio prijelaz na efikasniji način privređivanja koji je zahtijevao racionalnije korištenje svih inputa. Pri realizaciji naznačenog otvaraju se stečajni postupci i pojavljuje nezaposlenost i među zaposlenima. Od 1991 godine pa sve do danas stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 17,5%. Uzrok dijelu navedene stope je rat u Hrvatskoj. Osim veličine zabrinjava i struktura nezaposlenih jer ju čine pretežno mlađi i stručni radnici i žene. Kada bi to bila analiza tržišta radne snage na zapadu radilo bi se o diskriminaciji, a u našem slučaju radi se o strukturnoj nezaposlenosti. Strukturna nezaposlenost je najteži oblik nezaposlenosti, jer je dugoročna. Ona je posebno štetna za gospodarstvo kada u strukturi prevladavaju viši stupnjevi obrazovanja. Postojeći se slučajevi mogu riješiti jedino prekvalifikacijom ili zapošljavanjem na radnom mjestu s nižom kvalifikacijom. Iako to nije poželjan put trenutno je korisniji negoli u beznađu čekanje posla. Pojavu nove strukturne nezaposlenosti trebalo bi priječiti profesionalnom orijentacijom i sistemom obrazovanja. Sadašnje vrijeme karakterizira ciklička nezaposlenost koju treba riješiti mjerama kreditno monetarne i fiskalne politike. Primarni cilj našeg novog ustrojstva u privredi na dugi rok mora biti produktivno zapošljavanje ljudskih resursa. Budući da se statistika nezaposlenih temelji na samoprijavi zavodima za zapošljavanje preporuča se i promjena načina prikupljanja informacija o nezaposlenosti. Svrha te promjene je otklanjanje svih vidova prikrivene nezaposlenosti kao i stjecanje potpunijeg saznanja o korištenju ljudskog potencijala.

tržište radne snage; ponuda i potražnja radne snage; povjesne paradigme; nezaposlenost; Hrvatska; tranzicija

nije evidentirano