hrvatski

Primjena metodologije Ujedinjenih naroda (SNA '93) u izradbi bilance hrvatskog gospodarstva

Tranzicijski procesi koji su u tijeku u Republici Hrvatskoj neposredno zahvaćaju ili se posredno odražavaju na pojedina područja društveno-ekonomskog života. Navedeni procesi stoga dolaze do izražaja i na području nacionalnih računa hrvatskog gospodarstva. Sustav nacionalnih računa Republike Hrvatske razvijao se u okviru sustava društvenih računa bivše Jugoslavije zasnovanog na koncepciji materijalne proizvodnje, svojstvene tadašnjim socijalističkim zemljama, za razliku od šire koncepcije proizvodnje kao temelja strukturiranja sustava makroračuna zapadnih zemalja. Osamostaljivanje Republike Hrvatske iz okvira bivše federacije i tranzicijska kretanja rezultirala su napuštanjem dotadašnje metodologije izrade makroračuna, odnosno sustava privrednih bilanci te prihvaćanjem metodologije Ujedinjenih naroda (System of National Accounts 1993 - Sustav nacionalnih računa 1993) kao međunarodnog standarda za područje nacionalnih računa utemeljenog na široj koncepciji proizvodnje. Usvajanje navedene metodologije omogućuje stvaranje kvalitetne informacijske osnove makroekonomskog managementa što je od izuzetne važnosti za njegovu uspješnost, posebno u složenim tranzicijskim uvjetima te formiranje međunarodno komparabilnih makroračuna koji će zadovoljiti informacijske potrebe potencijalnih ulagača u hrvatsko gospodarstvo. Stoga je nužna što brža i kvalitetnija primjena metodologije SNA ’93 u strukturiranju hrvatskog sustava nacionalnih računa. U tijeku je njezina razrada i aplikacija na području računa tekućih transakcija, dok je područje istraživanja za potrebe ovog rada predstavljao bilančni segment sustava, odnosno bilanca hrvatskog nefinancijskog gospodarskog sektora. Stoga je i cilj istraživanja sadržan u utvrđivanju potrebnih prilagodbi navedenoj metodologiji u procesu izrade hrvatske gospodarske bilance, u svrhu razvoja hrvatskog makroračunovodstva. Ove prilagodbe nije moguće provesti odgovarajućim reklasifikacijama i preinakama pozicija agregirane bilance hrvatskih poduzetnika koja se izrađuje u okviru Zavoda za platni promet. Stoga je postupak prilagodbe razrađen temeljem mikroračunovodstvenih polazišta. Predloženi postupak jednostavnije je provediv za male u odnosu na srednje velike i velike poduzetnike zbog njihove simplificirane bilančne strukture, te nižeg stupnja diverzificiranosti bilančnih kategorija. Dok je strukturne prilagodbe moguće izvesti bez većih poteškoća, provođenje valorizacijskih prilagodbi otežano je uslijed nedovoljne razvijenosti tržišta i njegove transparentnosti kao pretpostavke primjene tekućih tržišnih cijena u valorizaciji bilančnih pozicija u skladu sa zahtjevima metodologije SNA ’93 te drugih subjektivnih i objektivnih okolnosti. Proces prilagodbe i usvajanja ove metodologije u izradi bilance kao i ostalih računa u sustavu bit će to uspješniji što se više budu intenzivirale aktivnosti na postizanju što većeg stupnja kompatibilnosti mikro i makro računa, kao i što više razine integriranosti sustava nacionalnih računa. Time su ujedno definirane razvojne smjernice bilančnog podsustava, kao i cjelokupnog sustava hrvatskih makroračuna u pravcu dostizanja razvojne razine sustava nacionalnih računa suvremenih tržišnih gospodarstava.

metodologija; nacionalni računi; bilanca; hrvatsko gospodarstvo

nije evidentirano