hrvatski

Neslužbeno ili sivo gospodarstvo - Pojmovnik

U ekonomskim se raspravama sve više govori o velikim razmjerima sivog gospodarstva koje postoji u gotovo svim zemljama bez obzira na stupanj gospodarskog razvoja, društveno uređenje, ili pak vladajuće socijalno i religiozno okruženje. Posebno se smatra kako se u državama u tranziciji, koje napuštaju državni oblik vlasništva i u kojima se stvara veliki broj novih privatnih poduzeća kojih je poslovanje veoma teško kontrolirati, snažno razvija sivo gospodarstvo. No sivo gospodarstvo javlja se u svim zemljama svijeta, nerazvijenim i razvijenim. Procjnne govore kako je u Kanadi u različitim razdobljima sivo gospodarstvo iznosilo između 5 do 20 posto bruto nacionalnog proizvoda (BNP), u Italiji od 10 do 20 posto, u Norveškoj i Velikoj Britaniji od 3 do 7 posto, u Švedskoj 4 do 13 posto, u Sjedinjenim Američkim Državama 16 do 22 posto, a u Indiji od 9 sve do 49 posto (Tanzi, 1982). U posljednje se vrijeme sve češće javljaju različite procjene koje ukazuju da sivo gospodarstvo u Hrvatskoj čini oko 20 posto BNP-a, te da u posljednjim godinama snažno raste. Sivo gospodarstvo obuhvaća vrlo različite djelatnosti koje se pružaju od gotovo legalnih transkacija, pa sve do potpuno kriminalnih djela. Osim naziva sivo gospodarstvo koriste se i drugi nazivi, neslužbeno gospodarstvo, neformalno gospodarstvo, paralelno gospodarstvo, rad na crno i slično. Pod tim pojmovima obično se u najširem smislu misli na one aktivnosti koje se iz različitih razloga odvijaju izvan okvira službenog gospodarstva. No jednako tako kako je broj naziva koji označavaju fenomen skrivene gospodarske aktivnosti velik, tako je velik i broj njezinih definicija. Jednako kako je teško definirati sivo gospodarstvo, tako je teško i izmjeriti njegovu pravu veličinu. Veliki rasponi u kojima se kreće sivo gospodarstvo u pojedinim zemljama koje u svojim procjenama navodi Tanzi, jasno ukazuju na teškoće što proizlaze iz nejasnog određenja i evazivnosti same pojave. Iako se autori spore oko jasne i nedvosmislene definicije sivog gospodarstva i njegove prave veličine, većina njih se slaže kako sivo gospodarstvo ima presudan utjecaj na ukupna gospodarska kretanja. Osim što u nekim razdobljima može služiti kao ublaživač u socijalnoj sferi, te kao dinamičan sektor poticati rast gospodarstva, dotle u dužem roku ono putem nužnog povećanja graničnih poreznih stopa pojačava poreznu presiju i ugrožava rast. Sivo gospodarstvo dodatno iskrivljuje službenu statistiku i time dovodi u pitanje ispravnost vođenja ekonomske politike koja se zasniva na takvim netočnim statističkim podacima.

neslužbeno gospodarstvo; sivo gospodarstvo

nije evidentirano