hrvatski

Mirovinska reforma i porezni poticaji

U članku se analizira u kolikoj je mjeri sustav oporezivanja dohotka u Hrvatskoj poticajan za mirovinsku reformu i razvoj mirovinskog osiguranja utemeljenoga na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Porezni se poticaji analiziraju s dva stajališta: sa stajališta poreznog određenja doprinosa koji se uplaćuju za mirovinsko osiguranje i sa stajališta oporezivanja budućih mirovina. Postojećim modelom oporezivanja tzv. kombiniranih mirovina koje će isplaćivati dva isplatitelja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i buduća mirovinska osiguravajuća društva, veći broj umirovljenika mogao bi biti doveden u položaj da tijekom godine plaćaju veći iznos poreza na dohodak i kreditiraju proračun, kako bi podnošenjem godišnje porezne prijave ostvarivali pravo na povrat poreza. Autoričina je namjera upozoriti na potrebu preispitivanja važećih provedbenih rješenja u sustavu oporezivanja dohotka. Posebno se kritički razmatraju poticaji dobrovoljnome mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje zato što propisane olakšice obuhvaćaju samo olakšice u plaćanju poreza na dohodak i prireza, ali ne i obveznih doprinosa iz plaće i na plaću. Korištenje poreznim olakšicama vrlo je komplicirano zbog obvezatnosti iskazivanja iznosa iskorištenih olakšica u valuti, kako bi se osiguralo buduće oporezivanje istih iznosa porezom na dohodak od osiguranja. Otvoreno je i pitanje poreznog određenja poticaj a koje članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova ostvaruju iz sredstava državnog proračuna, ali i načina oporezivanja budućih mirovinskih primanja koja će se ostvarivati iz takvih poticaja

mirovinsko osiguranje; mirovinski doprinos; mirovine; porez na dohodak; olakšice; poticaji

nije evidentirano