hrvatski

Vodič za metodologiju procjene socijalnih utjecaja

Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadržava klicu kvarenja. Često se - tek djelomično utemeljeno - navodi da izdašne i dugotrajne naknade za vrijeme nezaposlenosti ili velika prava u sustavu socijalne skrbi (što u Hrvatskoj nije slučaj) mogu potaknuti nezaposlene i siromašne na dulje i izbirljivije traženje novog zaposlenja, kao i na smanjenje radnih napora i povlačenje iz zaposlenosti. Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nije i jamstvo njihova djelotvornog usmjeravanja i korištenja. Učinkovitost programa socijalne skrbi pogotovo je loša u zemljama u tranziciji, u kojima se (mala raspoloživa) sredstva uglavnom nedovoljno dobro usmjeravaju na najugroženije društvene skupine. Ujedno, neki programi, na prvi pogled skupi ili rastrošni, možda stvarno uspješno pomažu siromašnima, dok neki drugi – jeftiniji i manje izdašni – zapravo uopće nemaju učinka (ili je on vrlo slab) na smanjivanje i/ili ublažavanje siromaštva pa je stoga potrebno stalno pratiti i znanstveno izučavati provođenje pojedinih programa. Stoga je nužno stalno pratiti i istraživati provedbu pojedinih programa. Dosad u Hrvatskoj nije bilo jedinstvenog sustavnog pristupa o ocjeni utjecaja različitih ekonomskih i socijalnih mjera na pojedine društvene skupine, posebice siromašne. Reforme socijalne zaštite i mjera socijalne pomoći su značajan, ali ne i izolirani dio opće politike gospodarskog razvoja te predstavljaju veliki izazov za zemlje u tranziciji. Reformatori su u ublažavanju siromaštva još uvijek mnogo više posvećeni novčanim pomoćima i naknadama nego pružanju usluga. To je ponajviše stoga što one čine daleko veći dio javnih rashoda. Osim političkih i proračunskih razmatranja, izazovi u reformi sustava novčanim pomoćima su prilično jednostavni. Oni se većinom odnose na određivanje istraživanja i načina usmjeravanja, a ne toliko na metoda pružanja prava korisnicima. Reformatori u mnogim zemljama u tranziciji su prisiljeni istodobno djelovati na mnogim različitim područjima. To često stvara pritiske na regulatorni sustav. To nije samo zbog toga što reformatori nemaju na umu koherentan ili sustavni model reformi, nego i zato što su izloženi brojnim unutarnjim i vanjskim pritiscima. Od njih se očekuje da primijene strategije poput onih za smanjivanje siromaštva, stvaranje mogućnosti zapošljavanja, razvoja dostupnog financijskog sustava, razvoja ljudskih resursa i prevladavanja složenih problema gospodarskog i socijalnog razvoja. Istodobno, javlja se pritisak da rješavaju složene probleme koji se odnose na zdravlje, obrazovanje i mjere politike socijalne skrbi te da smanjuju i ublažavaju nastale rizike i ranjivosti u sigurnosti građana i njihovom životnom standardu. Metodologija procjene socijalnih utjecaja (Social Impact Assessment Methodology - SIA) odnosi se na istraživanje distribucijskih učinaka reformskih mjera na položaj ili blagostanje različitih socijalnih skupina, posebice siromašnih i ranjivih. Prihvaćanje pristupa Prijedloga strategije smanjivanja siromaštva (Poverty Reduction Strategy Paper – PRSP) i Milenijskih razvojnih ciljeva (Millennium Development Goals – MDG) stvorilo je naraslu potrebu za sustavno analiziranje siromaštva i socijalnih posljedica reformi. Usvajanje SIA-e metodologije je dio sveobuhvatne aktivnosti koju je poduzela Svjetska banka u poboljšanju stanja. Ovaj Vodič namijenjen je praktičarima koji provode SIA-e u Hrvatskoj. S obzirom na široko područje političkih pitanja i mjera, metoda i izazova, Vodič ne određuje minimalni standard za SIA-u nego pruža savjete kako provesti analizu. Vodič u zastupanju višedisciplinarnog pristupa SIA-i, objašnjava instrumente i metode ekonomske i socijalne analize. Dok je usmjerena na distribucijske učinke, SIA također razmatra pitanja održivosti i rizika političkih reformi koje prate siromaštvo i socijalne učinke političkih promjena. SIA uključuje ex-ante (unaprijed) razmatranje vjerojatnih učinaka pojedinih reformi, analizira ostvarivanje tijekom provedbe reforme te istražuje djelovanje ostvarenih reformi (ex-post). Svaka od ovih analiza ima posebne koristi. SIA provedena unaprijed može pružiti spoznaje o odabiru, određivanju i slijedu različitih mogućnosti mjera. Izrada SIA-e tijekom provedbe reforme, odnosno provjera reforme i njezinih utjecaja može omogućiti njezino bolje prilagođavanje, ponovno razmatranje o brzini i slijedu institucionalnog uređenja reforme, ili uvođenje ili jačanje mjera pospješivanja reformi. Konačno, razmatranjem provedene reforme SIA procjenjuje njezine distribucijske učinke, što pomaže u razumijevanju vjerojatnih učinaka budućih reformi. SIA nije novi program, a iz prijašnjih se iskustava mogu dobiti vrijedne pouke. Pomoću lako shvatljivog opisa metodologije, ovaj Vodič ima za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti prilično složenu problematiku i prateće postupke koji se koriste kod provedbe i razvoja SIA-e. Vodič je namijenjen u prvom redu kada treba odluči o raznovrsnim mjerama – na primjer o promjenama poreznog sustava, produžavanju ili skraćivanju trajanja naknada za vrijeme nezaposlenosti, povećanju iznosa ili broja korisnika naknade za uzdržavanje. SIA omogućava donositeljima odluka uzimanje u obzir kratko- i dugoročne posljedice mjera gospodarske i socijalne politike na različite skupine u društvu i na društvo u cjelini. Nadalje, kroz analizu troškova i koristi (cost-benefit analysis) i utvrđivanje različitih scenarija ulaganja, SIA procjenjuje financijsku ostvarivost i dugotrajnu održivost socijalnog osiguranja i skrbi koje bi mogle biti lako narušene u uvjetima brze provedbe pojedinih mjera bez odgovarajućeg prethodnog razmatranja. Nadamo se da će Vodič također biti koristan i ostalim zainteresiranima – poput organizacija nevladinog sektora, građana i stručnjaka u području socijalnog osiguranja i skrbi te socio-ekonomskih analiza - koji na tim pitanjima rade već duži niz godina ili se možda s njima susreću po prvi put. Nakon Uvoda, drugi dio Vodiča objašnjava opće okruženje reformi u Hrvatskoj. Treći je dio o definiciji SIA-e i konceptualnom okviru. Četvrto poglavlje navodi 10 ključnih elemenata koje treba poštivati za uspješno provođenje SIA-e. Vodič završava s poglavljem nazvanim Put prema naprijed. U dodatku je izložen mogući kraći primjer procjene socijalnog utjecaja sa standardnim pitanjima na koje je potrebno odgovoriti.

socijalni transferi

nije evidentirano