hrvatski

Vodnogospodarski aspekti razvoja navodnjavanja u priobalju i krškom zaleđu Hrvatske

Knjiga 3 - III kola Priručnika za hidrotehničke melioracije -Vodnogospodarski aspekti razvoja navodnjavanja u priobalju i krškom zaleđu Hrvatske - sadrži temeljne rezultate istraživanja u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Znanstvene osnove za razvoj natapanja u Republici Hrvatskoj (0114003), prihvaćenog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske za istraživačko razdoblje 2002.-2006., a realiziranog i uz sufinanciranje Hrvatskih voda. Obrađene su teme iz šire problematike hidrotehničkih melioracija koje nisu bile uopće ili u punoj mjeri zastupljene pri objavljivanju ranijih kola Priručnika, a ocijenjene su primjerenim da se približe stručnoj i znanstvenoj javnosti u Hrvatskoj. Pri izboru tema za Knjigu 3 zadržan je koncept usvojen kod pokretanja novoga ciklusa danog istraživačkog projekta 2002.g., a to je da će se, s obzirom na sadržaje već publiciranih radova u prva dva kola Priručnika za hidrotehničke melioracije, aktualni trenutak - očekivanu promjenu poljoprivredne politike prema razvoju navodnjavanja, kao i stručne specijalnosti koje u domeni istraživanja i gospodarenja vodama posebno razvija Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, naglasak dati na do sada manje obrađivanim temama, kao i nekim već dijelom obrađivanim temama kod kojih se je od njihovog publiciranja u prva dva kola Priručnika za hidrotehničke melioracije došlo do bitno novijih saznanja - kako u smislu metodologije, tako i koncepta planiranja i rješenja. Na taj je način izvršena aktualizacija suvremene teorije i stručnih saznanja u cilju osiguranja primjerenih znanstveno-stručnih podloga za njihovu primjene na razvoj hidromelioracijskih sustava na području Hrvatske, a posebno u dijelu koji se odnosi na navodnjavanje. Obrađeno je više različitih tema koje se u nastavku, u sažetim crtama, uvodno predstavljaju. U radu Vodni resursi i navodnjavanje u priobalju i krškom zaleđu Hrvatske (autor Dragutin Gereš) istaknuto je da razvoj navodnjavanja u priobalju i krškom zaleđu Hrvatske u narednom razdoblju ovisi o nizu rirodnih i društvenih čimbenika. Od prirodnih čimbenika najvažniji su tlo voda, a od društvenih pitanje vlasništva, ekonomski uvjeti, te ukupni odnos rema poljoprivredi. U pogledu prirodnih uvjeta stanje je različito ali je sigurno a oborina nedostaje u svim područjima u vegetacijskom razdoblju, te a je navodnjavanje potrebno na svim područjima. Utvrđeno je da korištenje oda i predviđene količine vode za navodnjavanje nisu u sukobu s drugim orištenjima te se stoga bez posebnih količinskih ograničenja navodnjavanje ože razvijati na analiziranom području. Cilj rada Odnos malih voda, suša i održivog razvoja okoliša te potreba vode za navodnjavanje u priobalju i krškom zaleđu tijekom vegetacijskog razdoblja (autor Ognjen Bonacci) je da se pokuša skrenuti pažnju stručnjaka, ali i javnosti na složene interaktivne odnose korištenja vode za navodnjavanje, malih voda, suša i održivog razvoja u krškom priobalju i zaleđu Hrvatske te da ih poveže sa složenim procesima upravljanja vodnim resursima tijekom kritičnih razdoblja u kojima se i onako javljaju nedostatci voda. Rad je izravno usmjeren na to da teorijski, ali i praktično pokuša pomoći u osiguranju vode za navodnjavanje u spomenutim krškim područjima Hrvatske, a da pri tome ne dođe do poremećaja prirodne ravnoteže, tj. do ugrožavanja postulata održivog razvoja. Problematika planiranja, dimenzioniranja, građenja i održavanja manjih akumulacija za navodnjavanje sa primjenom folija, cjelovito je obrađena u radu Akumulacije za navodnjavanje u kršu (autor Jure Margeta). U radu Navodnjavanje i zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na krškom području - Analiza problematike na primjeru Primorsko-goranske županije (autor Nevenka Ožanić) analizirana je problematika međuodnosa zaštitnih zona, izvorišta vode za piće i poljoprivrede, odnosno razvoj navodnjavanja općenito, te na primjeru područja Primorsko-goranske županije. Utvrđena je izuzetna složenost toga međuodnosa, koja rezultira potrebom da se planirani razvoj navodnjavanja optimalno prilagodi prostornim mogućnostima, kao i uvjetima maksimalne zaštite vodnih resursa. Temeljni cilj rada Pogodnost tala za navodnjavanje u priobalju i krškom zaleđu Hrvatske (autor Stjepan Husnjak) bio je prikazati pogodnost tla za navodnjavanje u priobalju i krškom zaleđu Hrvatske, kako bi se došlo do korisnih podataka u okviru daljnjeg planiranja navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta na istraživanom području. U radu Navodnjavanje na otocima (autori Jure Margeta i Boško Miloš) veći je naglasak dan opskrbi vodom, a manji na upravljanju potrebama za vodom. Opisana je i metodologija procjene efekata napajanja, odnosnoklasifikacija terena (pedokartiranih jedinica i lokacija) uvažavajući pedološke značajke, topografske značajke terena, infrastrukturne elemente i pretpostavljene efekte navodnjavanja. Predloženo je pet kategorija tla: pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, uvjetno pogodna i nepogodna tla. Razmotreni su i svi konvencionalni i nekonvencionalni izvori vode za navodnjavanje i analizirana njihova pogodnost na području Jadranskih otoka. Mogućnost prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, njihovo akumuliranje te korištenje za navodnjavanje vinove loze na primjeru tri ruralna naselja u Istri dana je u radu Sekundarno korištenje upotrijebljenih voda za navodnjavanje (autori Goran Gjetvaj i David Rajko). Naglašeno je kako se pravovremenim planiranjem izgradnje cjelokupnog sustava prikupljanja, pročišćavanja i akumuliranja vode mogu, uz relativno malene dodatne troškove, osigurati značajne količine vode zanavodnjavanje. Istaknuta je i potreba izrade pravne regulative - smjernica za projektiranje i korištenje sustava za recikliranje otpadnih voda. U radu Suvremene metode upravljanja sustavima za navodnjavanje (autor Barbara Karleuša) u kojem je dan uvod u problematiku upravljanja sustavima za navodnjavanje i prikaz nekoliko postojećih modela upravljanja. Opisani su jednostavni modeli upravljanja sustavima za navodnjavanje koji se baziraju: na vlastitoj procjeni poljoprivrednika, na korištenju vremenski definiranog rasporeda navodnjavanja (time-based) ili na određivanju potrebe za navodnjavanjem prema stvarno utvrđenom stanju vode u tlu (npr. mjerenjem vlažnosti tla). U tom su radu prezentirana i dva softwarea (CROPFLEX 2000 i WISE) koja se koriste u svijetu i proračunavaju raspored navodnjavanja za odabrani usjev kroz cijelo vegetacijsko razdoblje. Problematika korištenja priobalnih izvora za navodnjavanje s nekoliko aspekata - razmatranja pojavnosti podzemnih voda i njihova istjecanja u priobalju te mogućnosti njihova zaslanjivanja, razmatranja postojećeg režima korištenja voda i rizicima od precrpljivanja, kao i analiza mogućih pristupa za osiguravanje dodatnih zaliha voda za navodnjavanje iz priobalnih izvora i vodonosnika obrađena je u radu Problemi zaslanjenja priobalnih krških vodonosnika u uvjetima njihova precpljivanja (autor Josip Rubinić). Spomenuta razmatranja su provedena na primjerima priobalnih vodnih resursa s područja Sjevernog Jadrana, pri čemu su prodiskutirani i neki od postojećih koncepata razvoja navodnjavanja i vodoopskrbe. Na kraju su, sa dadašnje razine spoznaja, dane i preporuke za optimalizaciju korištenja priobalnih vodnih resursa u uvjetima očekivanih porasta potreba za navodnjavanje.

navodnjavanje; priobalje; krš; Hrvatska; gospodarenje vodama

nije evidentirano