hrvatski

Promjene u strukturi zanimanja u Hrvatskoj od 1971. do 2001. – Od ratara do konobara

U članku je najprije prikazana sociološka konceptualizacija pojma zanimanje i struktura zanimanja. Polazi se od klasičnih socioloških teoretičara podjele rada (Smitha, Marxa, Spencera, Durkheima i Webera) koji svaki iz svoje perspektive pridonose izgradnji teorije o podjeli rada kroz temeljne pojmove primjenjive i danas. U toj perspektivi, struktura zanimanja je indikator horizontalne podjele rada, a zanimanje jest pojam koji integrira društvenu, ekonomsku i tehničku podjelu rada prema definiciji Maxa Webera. Prikazana je također sociološka definicija strukture zanimanja koja vodi ka operacionaliziranoj klasifikaciji zanimanja prema skupinama što čini temeljni analitički okvir. Osnovna hipoteza u empirijskom dijelu jest da je struktura zanimanja u Hrvatskoj poprimila obilježje postindustrijske podjele rada zbog prevladavanja uslužnih zanimanja. Analiza promjena u strukturi zanimanja se u ovom radu temelji na usporedbi udjela skupina zanimanja prema popisima stanovništva 1971, 1981., 1991. i 2001. Glavni rezultati potvrđuju hipotezu o postindustrijskoj podjeli rada u hrvatskom društvu jer pokazuju rast udjela uslužnih zanimanja i njihovom prevladavanju u strukturi zanimanja. To ukazuje na postojanje procesa deindustrijalizacije i tercijarizacije odnosno činjenicu da je i hrvatsko društvo ušlo u postindustrijsko doba. Najvažniji čimbenici koji do toga dovode su procesi tehničke modernizacije, marketizacije društva i demografske tranzicije.

zanimanje; struktura zanimanja; podjela rada; deindustrijalizacija; tercijarizacija; usluge; postindustrijsko društvo

nije evidentirano