Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Slavonija i Baranja danas: prema novom identitetu regije (CROSBI ID 34452)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Šundalić, Antun ; Šarić, Branka Slavonija i Baranja danas: prema novom identitetu regije // Globalizacija i regionalni identitet / Šundalić, Antun ; Petrač, Božidar (ur.). Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2007. str. 197-213-x

Podaci o odgovornosti

Šundalić, Antun ; Šarić, Branka

hrvatski

Slavonija i Baranja danas: prema novom identitetu regije

Globalni je kapitalizam svijetu nametnuo "varijabilni identitet" kojemu se još uvijek suprotstavljaju tradicionalni nacionalni identiteti isključivosti. Umjesto isključivog "ili-ili", kozmopolitizacija vodi Europu (i svijet) uključivom "i-i", tvrdi U. Beck. Razlika prestaje biti osnova razdvajanja i postaje poticaj integraciji. Regije, pa tako i Slavonija i Baranja, kolikogod tradicionalne bile, ne mogu ignorirati ovakav globalni trend. Razvijanje novog identiteta je sudbina koju tradicija ne može zaustaviti. Tradicionalno je ključno obilježje identiteta ove regije bila ruralnost i njoj pripadajuća dominirajuća djelatnost poljoprivreda. Ruralni se prostor također odlikovao vitalnošću populacije, njenom brojnošću i napućenošću sela. Ovisnost o prirodi i Božjoj volji činili su okosnicu tradicije ovoga kraja. Ruralni identitet regije je narušila socijalistička industrijalizacija i modernizacija bivše Jugoslavije ugrađujući u njega suburbane i kvaziindustrijske obrise. Slavonsko-baranjska je populacija, do 1991. većinsko seosko stanovništvo, tako postala "polutanskom" (seljaci-radnici). Tradicionalnom odnosu prema radu u poljoprivredi dodan je novi odnos prema radu u tvornici. Transformirani je identitet sve manje bio regionalan. Tranzicijsko je vrijeme Slavoniji i Baranji vratilo identitet ruralne, poljoprivredne regije kroz atribut nerazvijenosti. Novi-stari identitet sada je postao teret regiji, jer su u uvjetima tehnološkog razvoja i važnosti obrazovanja poljoprivreda i selo percipirani kao tehnološki i obrazovno manje zahtjevni u odnosu na druge djelatnosti koje se razvijaju u urbanim zonama. Novi je identitet u osnovi depopulacijski, tj. uslijed rata i gospodarskog zamiranja regije prognano i izbjeglo stanovništvo se u znatnoj mjeri nije vratilo, posebice mladi. Također je trajno prisutan odlazak mlade obrazovane populacije. Rezultati empirijskog istraživanja pokazuju da ispitanici vide regiju onakvom kakva bi im odgovarala. Kako su želje stanovništva mogući nositelji promjene, očekivati je da će Slavonija i Baranja svoj identitet graditi u napetosti između utjecaja tradicije i imperativa modernizacije. Kako je prijelaz s jedne na drugu nemoguć u čistom obliku, može se reći da je odmjereni suživot tradicije i modernizacije poželjna mogućnost. Otuda bi post-tranzicijski identitet trebao biti trajna dvosmjerna tranzicija u kojoj bi bila nađena dobra mjera utjecaja tradicije na modernizaciju i obratno.

Slavonija i Baranja, ruralni prostor, poljoprivreda, tradicija, modernizacija, novi identitet

nije evidentirano

engleski

Slavonia and Baranja today: according to the new identity of the region

nije evidentirano

Slavonia and Baranja, rural area, agriculture, tradition, modernisation, new identity

nije evidentirano

Podaci o prilogu

197-213-x.

objavljeno

Podaci o knjizi

Globalizacija i regionalni identitet

Šundalić, Antun ; Petrač, Božidar

Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

2007.

978-953-253-023-3

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti