hrvatski

Postupci izvedbe mostova

Kod svih inženjerskih konstrukcija, pa tako i mostova, nužno je od samog koncipiranja rješenja uključiti međudjelovanje konstrukcijskog sustava, postupaka izvedbe i tehnologije materijala. Valja pridružiti i razradu detalja konstrukcije kako bi sve navedeno, usklađeno i objedinjeno vodilo uspjehu nekog rješenja konstrukcije mosta. Primjena ekonomičnog postupka izvedbe bitan je uvjet racionalnosti svakog konstrukcijskog rješenja, stoga projektant betonskih mostova mora danas jednako dobro poznavati i građevnu statiku i tehnologiju građenja. Izbor konstrukcijskog sustava i postupka izvedbe je međuovisan pa betonske mostove valja koncipirati tako da njihov konstrukcijski sustav prirodno proizlazi iz uvjeta i načina građenja, isto kao što i tehnologija izvedbe treba prirodno proizaći iz osobitosti konstrukcijskog sustava. U ovom poglavlju navedene su neke suvremene metode izvedbe mostovnih konstrukcija, njihove inačice i kombinacije te prikladnost pojedinim konstrukcijskim sustavima. Vrlo često se gredni rasponski sklopovi mostova i vijadukata izvode montažom predgotovljenih odsječaka punog raspona ili velike duljine pri čemu se upotrebljavaju različita prenosila: autodizalice, portalne ili toranjske dizalice, navlačne rešetke uz naknadno betoniranje na mjestu za postizanje povezanosti u poprečnom i uzdužnom smjeru. Niz nadvožnjaka, mostova i vijadukata na hrvatskim cestama sagrađen je upravo ovakvim postupkom, ali isto tako i prilazni i nadlučni sklopovi lučnih mostova. Za svladavanje raspona između 30 i 50 m (najviše 60 m), duljine mosta 150 m i više, s najmanje tri polja, uz uvjet nivelete u pravcu ili u prostornoj krivini konstantnog radijusa prikladan je postupak uzdužnog postiskivanja grednih mostova. Taj je suvremeni postupak gradnje grednih mostova odnedavno zaživio i u Hrvatskoj. Za gredne mostove raspona od 100 do 200 m, iznad brzih vodenih tokova s mogućnošću pojave visoke vode ili za svladavanje dubokih i širokih prepreka, osobito gospodarski prihvatljiva u novije vrijeme je slobodna konzolna gradnja. Svi klasični lučni mostovi bili su sagrađeni na skelama dok je u posljednje vrijeme izvedba lukova na skeli više izuzetak no pravilo. Suvremeni lučni mostovi izvode se najčešće različitim inačicama konzolnog postupka. Za razliku od drugih sustava kod kojih su razvijeni standardizirani postupci i pomagala, gotovo svaki luk izvodi se posebno prilagođenom tehnologijom. One su ovdje razvrstane u srodne skupine, a općenit prikaz zamijenjen je primjerima iz prakse koji ilustriraju bogatstvo inačica i mogućnosti. U ovom poglavlju prikazana je i metoda izgradnje lučnih mostova kombiniranim konzolnim postupcima nekih stranih mostova - japanskih, kineskih i francuskih. Osim toga spomenut je i jedan suvremeni postupak izvedbe lukova raspona do 200 m izvođenjem zaokretanjem betonskih lučnih polovica. Klasične razupore s kosim stupovima pogodne su za prijelaze preko rijeka i dolina jer kosi stupovi svladavaju prijelaz bez potrebe za temeljenjem u sredini rijeke ili izgradnjom stupova u dubokim dijelovima doline. Isto tako, ovi su konstrukcijski sustavi pogodni za nadvožnjake, kad se želi izbjeći stup u razdjelnom pojasu autoceste, radi što veće preglednosti ispod nadvožnjaka te uklanjanja mogućnosti udara vozila u stup. Zahtjevi na gradilište za ove mostove često su slični onima kod lučnih mostova. Prikaz je upotpunjen nekim primjerima izvedbe donjeg ustroja mostova u prvom redu stupova, a spomenute su i izvedbe betonskih pilona ovješenih ili visećih mostova.

montažna gradnja, konzolna gradnja, uzdužno potiskivanje, građenje grednih mostova, građenje lučnih mostova, građenje razupornih mostova,

nije evidentirano