hrvatski

Primjeri izvedenih konstrukcija

U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj se izrazito puno gradi. S jedne strane svjedoci smo intenzivnog razvoja cestovne mreže, a s druge rasta gradova i potrebe za novim stambenim, poslovnim i trgovačkim prostorima. Tradicija građenja u betonu je dugogodišnja i najraširenija no u novije vrijeme češće se primjenjuje i čelik. Stoga će čitatelj u ovom poglavlju naići i na građevine gdje se ta dva materijala svojim karakteristikama nadopunjuju u spregnutim konstrukcijama. S druge strane obnova u ratu i potresima oštećenih ili s vremenom dotrajalih konstrukcija, a ujedno i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama, zanimljiva je tema. Stoga će se ovdje navesti i nekoliko primjera obnove različitih građevina. U sklopu izgradnje nove mreže cesta u zadnjem je desetljeću izgrađen niz mostova, vijadukata, nadvožnjaka i tunela. U ovom poglavlju izdvovjeni su samo neki, različitih nosivih sustava od najučestalijih grednih, preko lučnih koji nastavljaju hrvatsku tradiciju konzolne gradnje do suvremenih ovješenih i visećih koji se u novije vrijeme kod nas počinju više primjenjivati. Mostovi su opisani prema slijedu izgradnje, od Masleničkog mosta – simbola pobjede u Domovinskom ratu sagrađenog 1997. do najnovijih hrvatskih lukova preko Cetine sagrađenih u 2007. Ovi su mostovi rezultat suvremenih tehnologija građenja kojima se pokazuje da nimalo ne zaostajemo za svjetskom mostogradnjom. Dan je i kratki prikaz obnove dotrajalog i dodatno u ratu oštećenoga Paškog mosta te u ratu srušenog mosta preko Save kod Jasenovca. Osim mostova, prikazani su među nizom izvedenih i dva najistaknutija tunela, Sv. Rok duljine 5670 m te Malu Kapelu duljine 5760 m. Opisan je i jedan umjetni tunel sagrađen kako bi omogućio prijelaz životinja preko autoceste. Jedna sasvim druga tema je Eko Kaštelanski zaljev, infrastrukturna građevina u sklopu koje je sagrađen i niz različitih građevina kao što su crpne stanice, hidrotehnički tuneli, građevine uređaja za pročišćavanje, podmorski ispusti, vodospremnici. Razvoj industrije i rast gradova vodi povećanoj gradnji stambenih i poslovnih građevina te industrijskih postrojenja. U ovom poglavlju dan je i prikaz zanimljivih višenamjenskih stambeno-poslovnih i trgovačkih centara kroz neke pojedinosti njihove izgradnje i opis njihove namjene. U Zagrebu su smješteni poslovno-stambeni, trgovački, zabavni i hotelski kompleks Branimir centar, poslovno stambeni Hypo Alpe Adria Centar te suvremeni poslovni toranj Zagrebtower. Iz Rijeke izdvajamo trgovačko poslovni Tower Centar, a iz Splita stambeno- poslovnu građevinu Brodarica. No valja čuvati i povijesnu baštinu te razvijati kulturnu i turističku ponudu. Stoga je opisana i obnova povijesnog gradića Stona stradalog u potresu te obnova zapuštene Splitske rive. Nadalje obrađena su i dva kulturna središta Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu te Arheološki muzej Narona u Vidu te iznimnu arhitektonsko glazbenu atrakciju Morske orgulje u Zadru. Na kraju poglavlja dan je i pregled sudionika u projektiranju i izvedbi opisanih građevina.

most, tunel, infrastrukturna građevina, stambena građevina, poslovna građevina, javna građevina

nije evidentirano