hrvatski

Integracija mladih u tržište rada

Društveni položaj mladih u Hrvatskoj je alarmantan jer se, kada je riječ o problemu nezaposlenosti, najčešće ističe problem nezaposlenosti osoba srednje dobi, a ne uviđa se nepovoljni utjecaj velikog broja mladog neaktivnog stanovništva po privredni razvoj. Nezaposlenost je u Hrvatskoj doživjela svoj vrhunac u razdoblju od 2000-2002. kada je bila viša i od dvadeset posto, a niti danas sa 17% nije znatno niža, a mladi su u naročito nezavidnom položaju s vrlo visokih 32, 0%. Problemi mladih danas su komplementarni problemima ostalih dobnih skupina, no, usprkos tomu, nezaposlenost mladih rijetko je prepoznata kao ozbiljan socijetalni problem. Zbog toga što radna okolina osigurava mogućnosti za učenje, pokazivanje inicijative, te razvoj socijalnih kontakata i samoostvarenje, za nezaposlenost se može očekivati da ima utjecaj čak i individualno zdravlje pojedinca. Sljedeće probleme nezaposlenosti mladih možemo smatrati neprepoznatim od strane šire javnosti i političara: pomanjkanje mehanizama koji bi osigurali postepeni prijelaz mladih iz pasivnog u aktivni dio populacije, pomanjkanje procesa putem kojih bi mladi mogli steći iskustvo potrebno za prvi posao, te neophodnost financijske pomoći za poduzetničke aktivnosti. Također, inicijative za smanjivanje nezaposlenosti pokazuju se manje uspješnima jer se metodologija sustavnog prikupljanja podataka ili ne tiče relevantnih informacija ili uopće ne postoji. Percepcija glavnih uzroka nezaposlenosti pokazala je razlike dviju dobnih kohorta u poretku percipiranih razloga. Mladi na prva tri mjesta smještaju posljedice rata, nedovoljan gospodarski razvoj i privatizaciju, dok kod starijih ispitanika ta mjesta zauzimaju privatizacija, posljedice rata i nedovoljan gospodarski razvoj. Govoreći o razlikama mladih po socijalnim obilježjima, mladi se razlikuju samo u percepciji nasljeđenih gospodarskih problema iz socijalizma, prijelazu iz društvenog u privatno vlasništvo te posljedicama rata i agresije na Hrvatsku. Osim što je predmet svakodnevnih egzistencijalnih problema mnogih građana Hrvatske, zapošljivost, tj. potencijal za zapošljavanje osobe sve više postaje predmet intreresa istraživača i agancija koje u svojoj nadležnosti imaju upravo zapošljavanje. Naši podaci pokazuju da se mladi i stariji ispitanici znatno razlikuju u percepciji kvaliteta koje podižu zapošljivost osoba jer stariji veću važnost pradaju “ klasičnim” kvalitetama (poput stručnih kvalifikacija), dok mladi prepoznaju i tzv. soft skills kao što su komunikacijske vještine. Osim samih vještina potrebnih za zapošljavanje, aktivne mjere zapošljavanja kreirane od strane vlasti ili agencija za zapošljavanje također doprinose zapošljivosti. Usprkos tome što se na temelju rezultata mnogih istraživanja dvoji o korisnosti mjera poticanja zapošljavanja i što je u ovome trenutku u Hrvatskoj njima obuhvaćen relativno mali postotak nezaposlenih, ona ostaju područjem ulaganja koje može doprinijeti smanjenju nezaposlenosti. Imajući na umu gore navedene nalaze, možemo zaključiti da žarišne točke hrvatskog sustava zapošljavanja na kojima bi svakako trebalo poraditi možemo podijeliti na nekoliko razina: (1) socijetalnu – podizanje svijesti javnosti o Integracija mladih u tržište rada problemima mladih u današnjem društvu i osvještavanje mladih sa ciljem poboljšana svog društvenog položaja aktivnim pristupom ; (2) razvoj sustava savjetovanja, profesionalnog usmjeravanja (career guiding) i motivacijskog treninga ; (3) informiranje i olakšavanje pristupa sustavu prekvalifikacije, naročito u segmentu pokretanja samostalne djelatnosti mladih putem sustava inkubatora ; (4) borba protiv sivog tržišta jačanjem legislativnog okvira i njegovim stvarnim provođenjem. Sve ove mjere moraju biti popraćene sustavom monitoringa jer sadašnja situacija zbog fragmentiranih i nepovezanih informacija ne nudi uvjete za cjeloviti uvid u tržišnu situaciju i kreiranje integralne strategije poboljšanja položaja mladih u Hrvatskoj. Kao što je rečeno na početku priloga, mladi su garancija reprodukcije socijalnog sustava u smislu prenošenja obrazovnog i kulturalnog kapitala te doprinosa razvoju ekonomskog sustava. Sadašnja situacija u Hrvatskoj odražava se u nepostojanju efikasnog sustava integracije mladih u tržište rada, uz perzistiranje visoke stope nezaposlenosti, što ugrožava stabilnost ekonomije a time i društvenu stabilnost.

Mladi, Hrvatska, obrazovanje, zapošljavanje, nezaposlenost, tržište rada

nije evidentirano